Planina Tabor: Gora Isusova preobraženja

Planina Tabor nalazi se u Donjoj Galileji u Izraelu, na istočnom kraju Jizreelske doline, 18 kilometara (11 milja) zapadno od Galilejskog mora. Smatra se da je to Gora Isusova preobraženja.

U hebrejskoj Bibliji (Jošua, Suci), planina Tabor je mjesto bitke na gori Tabor između izraelske vojske pod vodstvom Baraka i vojske kanaanskog kralja Hazora, Jabina, kojom je zapovijedao Sisera.

U kršćanskoj tradiciji gora Tabor je mjesto Isusova preobraženja.

Ova planinska kupola koja se uzdiže gotovo 1.400 stopa iznad Jizreelske ravnice ima ujedno starozavjetno i novozavjetno značenje, kao i svjedočanstvo slavnih osvajača poput Napoleona, Aleksandra Velikog i Tutmozisa III. To je također mjesto gdje se poznati povjesničar Josip Flavije borio protiv Rimljana (66. n.e.) prije nego što je promijenio stranu kako bi umjesto toga zabilježio njihovu povijest.

Što se tiče Starog zavjeta, s gorom se povezuju mnogi heroji vjere: Gideon, Elizej, Jetro i Jošija su samo neki, ali postoji i jedan izvještaj koji prikazuje herojstvo dviju žena.

Ovdje se Debora, izraelska sutkinja, utaborila i borila protiv Sisere, zapovjednika Jabinove idolopokloničke vojske s 900 kola 1125. pr. Krista. Izraelci nisu imali bojna kola, ali su imali Boga, a Njegove su kiše natopile ravnicu (inače idealno mjesto za kola) i rijeka Kišron je poplavila mjesto, čime su kola postala beskorisna. Nakon šokantnog poraza od Barakovih ljudi, Jabin je pobjegao u strahu, na kraju se sakrivši u ženski šator, a život mu je tamo oduzet prema Sucima 4,21:

„Tada Jaela, Heberova žena, dohvati klin od šatora, uze u ruku čekić, uđe lagano k njemu te mu zabije klin u sljepoočice i pribije ga uz tlo; jer je čvrsto spavao od iscrpljenosti. Tako on umrije.“

GORA ISUSOVA PREOBRAŽENJA

Jedno od glavnih novozavjetnih objava ovo je bilo mjesto Isusova preobraženja. Dvije su crkve zauzele položaj u spomen na taj događaj, Grčko-pravoslavna i Rimokatolička. Ipak, bibličari se ne slažu oko stvarnog mjesta.

Tri mjesta se dovode u vezu s preobraženjem na Gori, uključujući planinu Hermon i Maslinsku goru jer se Euzebije i hodočasnik iz Bordeauxa nisu mogli složiti gdje se to dogodilo. Godine 348. Ćiril Jeruzalemski odlučuje se za goru Tabor, a s Epifanijem i Jeronimom u dogovoru, to je riješeno.

Bez obzira je li to pravo mjesto ili ne, nitko ne sumnja u zadivljujući pogled na dolinu Jizreel ispod. To je također mjesto gdje su se dogodila dva različita čuda uskrsnuća, bilo na gori Tabor ili vrlo blizu. Prvo je bilo s Elizejem, kao što je zabilježeno u 2. Kraljevima 4,32-35:

„Kada je Elizej ušao u kuću, gle, dijete bijaše mrtvo i položeno na njegovoj postelji. Stoga on uđe, zatvori vrata za njima dvojicom i pomoli se GOSPODINU. I popne se, legne na dijete i položi svoja usta na njegova usta, i svoje oči na njegove oči, i svoje ruke na njegove ruke, i ispruži se nad djetetom; i zagrija se djetetovo tijelo. Zatim se on vrati te prošeta tamo-amo po kući; i opet se popne i ispruži se nad njim. Tada dijete kihne sedam puta, i otvori dijete svoje oči.“

Drugi događaj se odvio u Nainu, samo dvije milje od planine Tabor, kako to bilježi Luka 7,11-15:

„Sutradan se Isus uputi u grad zvani Nain; i pođoše s njim mnogi od njegovih učenika i mnogo naroda. A kada se približio vratima grada, gle, upravo su iznosili mrtvaca, jedinoga sina svoje majke; a ona bijaše udovica: i bijaše s njom mnogo naroda iz grada. Kada je Gospodin ugleda, sažali se na nju i reče joj: ‘Ne plači.’ I pristupi te se dotakne nosila; a oni koji su ga nosili stadoše. I reče: ‘Mladiću, tebi govorim: Ustani!’ I uspravi se taj koji bijaše mrtav i poče govoriti. I preda ga on njegovoj majci.“

S ovim dvostrukim čudom uskrsnuća, Isus se jasno identificirao s Elizejem, a ljudi u podnožju ove kupolaste stijene ne bi propustili događaj, kao što vidimo u njihovoj reakciji kasnije u stihovima 16-17:

„I sve ih obuze strah te slavljahu Boga govoreći: ‘Prorok veliki ustao je među nama’ i: ‘Pohodi Bog narod svoj.’ I proširi se taj glas o njemu po svoj Judeji i po svoj okolici.“

Danas možete vidjeti križarske ruševine iz 13. stoljeća na vrhu, rimske građevine i zidine antičkog grada. Saladin je uništio kršćanske građevine ovdje 1183. godine i iako su obnovljene, ponovno su desetkovane 1263. godine. Popularno mjesto s kojeg se lansiraju jedrilice, u budućnosti će opet biti svjedočanstvo posljednje bitke iz knjige Otkrivenja, budući da se odvija na istočnom rubu Jizreelske doline… također poznato kao ravnica Megiddo – mjesto bitke kod Armagedona.

Vezani stihovi: Matej 17,1-8; Jošua 19,12; Suci 5,19; 8,18; 2. Ljetopisa 35,20-35; Psalam 89,12; Izaija 46,18; Hošea 5,1; Zaharija 12,10-11; Hebrejima 11,32-34; Otkrivenje 16,10-16.

Obrada prema: Bible Unleashed

ZAKLJUČNO

Na Gori preobraženja Isus se susreo s Mojsijem i Ilijom. Mojsije predstavlja Zakon, a Ilija proročanstva. Zanimljivo, Petar predlaže da se podignu tri sjenice (svetišta?), svakome od njih jednu, čime bi se Isus izjednačio s Mojsijem i Ilijom. Ipak, Isus nije ni Mojsije ni Ilija, Isus je ispunjenje Zakona i proročanstava. Isus je ispunjenje Staroga zavjeta.

„On je još govorio, i gle, svijetao ih oblak zasjeni; i gle, glas iz oblaka prozbori: ‘Ovo je moj ljubljeni Sin, u kojemu mi je zadovoljstvo; NJEGA SLUŠAJTE.’“ /Matej 17,5

„Podigavši [učenici] oči, ne vidješe nikoga OSIM ISUSA sama.“ /Matej 17,8

Kristovi učenici vide samo Isusa, isključivo Njega uzdižu, slave i štuju. I to je bila poanta ovoga preobraženja i Božjeg glasa koji upućuje samo na Isusa.

Isus nije jednak običnom proroku ili čovjeku, kao što uče primjerice judaizam ili islam. Na gori Isusova preobraženja, Isus poništava druge religije. Samo je Isus put do Božjeg kraljevstva, ili puta nema.

Više na vezane teme na tagu: ARHEOLOGIJA.