Medicina i Biblija

583
pregleda
medicina Biblija
Foto: Pixabay

Današnja medicina dokazuje Bibliju. Da su ljudi samo obratili pozornost na Božje zapovijedi u Levitskom zakoniku, milijuni ljudi mogli su biti spašeni od smrti.

Biblija i higijenski propisi

Enciklopedija Britannica sadrži zapis bečkoga liječnika dr. Ignaza Semmelweisa o izvješćima iz 1845. Taj se mladi liječnik zgražao nad visokom stopom smrtnosti žena koje su rađale djecu u bolnicama. 30% rodilja umiralo je nakon poroda. Liječnici, koji su pregledavali trupla umrlih, nisu redovito prali ruke. Nakon pregledavanja pokojnika u mrtvačnici odlazili su do rodilišta i pregledavali trudnice. To je bila uobičajena praksa, jer su mikroskopske bolesti bile nepoznate.

Semmelweis je zatražio da liječnici počnu prati ruke nakon svakoga pregleda. Vrlo brzo nakon toga stopa smrtnosti spustila se na 2%. Pogledajte kakve je upute Bog dao svom narodu o postupanju u slučaju bolesti: „Kad se onaj koji ima izljev od toga izliječi, neka onda nabroji sedam dana za svoje očišćenje: neka svoju odjeću opere i u tekućoj vodi opere svoje tijelo…“ (Levitski zakonik 15,13). Liječnici su do nedavno prali ruke u posudi. Na taj bi način nevidljive bakterije ostajale na njihovim rukama. Biblija vrlo jasno govori o pranju nečistih dijelova tijela pod tekućom vodom.

Biblija i odnos između uma i tijela

Danas je u medicini poznato kako postoji snažan odnos između duševnog (mentalnog) zdravlja i fizičkoga stanja osobe. Biblijski zapisi o tome datiraju iz 950. godine pr. Kr.:

„Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima“ (Izreke 14,30).

„Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti“ (Izreke 15,30).

„Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima“ (Izreke 16,24).

„Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti“ (Izreke 17,22).

Biblija i bakterije

„…nemojte jesti mesa od životinje koju je rastrgala zvjerad, nego ga bacite paščadi“ (Izlazak 22,30). „Tisućama godina prije nego li je moderna znanost otkrila bakterije, Bog je osigurao Izraelcima zaštitu od različitih zaraza i bolesti, zabranivši im konzumiranje mesa koje je vrlo vjerojatno zaraženo bakterijskom infekcijom“ (Richard Gunther).

Biblija i konzumiranje masti

Organizacija American Heart Association (Američka udruga za srce) tvrdi: „Glavne vrste masti, koje hranom unosimo u sebe, su zasićene, polinezasićene, mononezasićene i transmasne kiseline. Zasićene masti, trans-masti i kolesterol podižu razinu kolesterola u krvi. A povišena razina kolesterola u krvi predstavlja glavni rizični faktor kod infarkta i bolesti srca.“

U studiji o raku prostate, provedenoj na Sveučilištu Pennsylvania Cancer Center, stoji: „Četvrti najčešći uzrok raka među muškarcima povezan je s konzumacijom zasićenih masti.“ Zasićene masti potječu od životinja. U Levitskom zakoniku 7,22-24, Pismo nam govori: „Reče Jahve Mojsiju: ‘Ovako kaži Izraelcima: Ne jedite loja ni volujskoga, ni ovčjega, ni kozjega. Loj sa životinje koja ugine, ili koju divlje zvijeri razderu,može se upotrijebiti za bilo što, ali ga ne smijete jesti.’“

Biblija i imunološki sustav

Pismo nalaže da se muška dojenčad obrezuje osmoga dana (Postanak 17,12). Znanstvenici su nedavno otkrili kako je toga dana razina faktora zgrušavanja protrombina najviša u krvi. Osmog dana on dosiže maksimalnu razinu, a zatim pada. Medicinska znanost je također otkrila kako je to dan kada je imunološki sustav čovjeka na vrhuncu.

Biblija i zakoni karantene

Daleko prije nego li je medicinska znanost otkrila važnost zbrinjavanja zaraženih osoba u karanteni, Biblija je govorila o tome. Godine 1490. pr. Kr. Pismo je upućivalo na postupak kod osoba zaraženih gubom: „Sve dok na njemu bude bolest, neka nečistim ostane, i jer je nečist, neka stanuje nasamo: neka mu je stan izvan tabora“ (Levitski zakonik 13,46). Zakoni karantene su u ostalim dijelovima svijeta zaživjeli tek u 17. stoljeću. „Tijekom epidemije kuge u 14. stoljeću bolesnici, umrli i nezaraženi, boravili su u istim prostorijama. Ljudi su se pitali zašto tako mnogo ljudi obolijeva u isto vrijeme. Epidemije su pripisivali „lošem zraku“ i „zlim duhovima“.

Medicina potvrđuje Bibliju

Da su ljudi obratili pozornost na Božje zapovijedi u Levitskom zakoniku, milijuni ljudi mogli su biti spašeni od smrti. Arturo Castiglione je pisao o važnosti toga biblijskog medicinskog zakona. Evo što je rekao: „Propise o postupanju u slučajevima pojave, navedene u Levitskom zakoniku 13, možemo smatrati prvim pravilnikom o sanitarnim mjerama (A History of Medicine, Grant R. Jeffery, The signature of God).

Izvor: krscanskiclanci.wordpress.com; preuzeto iz knjige Raya Comforta „Znanstvene činjenice u Bibliji“

Komentari

komentari