James C. Maxwell – čovjek znanosti i čovjek Božji

JAMES CLERK MAXWELL (1831-1879.), zvali su ga čovjekom znanosti, čovjekom Božjim. Poznati fizičar i matematičar u rangu s Einsteinom i Newtonom. Proglašen trećim najistaknutijim fizičarom svih vremena. Otac elektromagnetske teorije. Maxwellove jednadžbe temelj su naše revolucije u tehnologiji: bez njih ne bismo imali TV, radio, radare, satelitsku komunikaciju, kompjutore, iPodove, X-rayeve (rendgenske zrake) itd. Komunikacijska tehnologija 20. stoljeća uglavnom proizlazi iz Maxwellovog rada.

Godine 1841. James je započeo formalno školovanje na Akademiji u Edinburghu. Zbog lošeg zdravlja često je izbivao, ali je njegov akademski napredak bio odličan. Njegov prvi znanstveni rad – matematička analiza koja uključuje elipsu – objavljen je kada je imao samo 15 godina.

Po čemu bi se mogli razlikovati magnetizam, elektricitet i svjetlost? Ipak, u 19. stoljeću, James Clerk Maxwell pokazao je da su ti fenomeni jednostavno različite manifestacije istih temeljnih zakona. Sve je to opisao, kao i radiovalove, radar i toplinu zračenja, jedinstvenim i elegantnim sustavom jednadžbi, navodi Creation.com.

Maxwell je naširoko priznat kao znanstvenik devetnaestog stoljeća čiji je rad imao najveći utjecaj na fiziku dvadesetog stoljeća.

Maxwellova elektromagnetska teorija koja povezuje elektromagnetizam sa svjetlošću, a kasnije i s radio valovima, dala je veliki doprinos u području fizike. Osim na polju fizike i elektromagnetizma, postigao je značajan napredak u području optike; bio je jedan od prvih znanstvenika koji je pokazao fotografiju u boji.

Maxwellov glavni cilj u njegovom istraživanju elektriciteta i magnetizma bio je stvoriti matematički okvir na kojem se temelje Faradayevi eksperimentalni rezultati i njegove ideje o teoriji polja. Četiri matematičke jednadžbe koje je Maxwell napravio rangirane su uz zakone gibanja Sir Isaaca Newtona i teoriju relativnosti Alberta Einsteina kao najtemeljniji doprinos fizici.

UTJECAJ KRŠĆANSKIH KORIJENA

Maxwell je do danas visoko cijenjen u znanstvenoj zajednici, ali malo tko zna ili priznaje njegove snažne kršćanske korijene ili njegovu vjeru u autoritet Božje Riječi. Gotovo svaki dio njegovog kratkog, ali izvanrednog života, proveo je istražujući čudo Božjeg stvaranja.

Neke njegove poznate izjave…

• „Proučio sam sve filozofije i tvrdim kako bez Boga ni jedna ne funkcionira.“
• „Znanost je nesposobna za rasuđivanje na temu stvaranja same materije ni iz čega. Dolazimo do krajnjih granica svojih sposobnosti razmišljanja kad priznamo da, budući da materija ne može biti vječna i samopostojeća, morala je biti stvorena.“
• „Znanstvenici, kao i svi drugi, trebaju učiti od Krista; kršćani čiji su umovi znanstveni dužni su proučavati znanost kako bi imali opsežan uvid u Božju slavu koliko god je njihovo biće u stanju. Ali mislim da se do rezultata do kojih svaki čovjek dolazi pokušavajući uskladiti znanost sa svojim kršćanstvom ne smije smatrati značajnim osim za njega samog i da ne bi trebao tražiti potvrdu društva.“

Njegove kršćanske temelje, što je uključivalo i proučavanje Biblije, rano mu je usadila majka, predana kršćanka, koja je umrla kad mu je bilo samo osam godina. Njegov briljantan um i izvrsno pamćenje pokazalo se kad je ubrzo naučio napamet cijeli Psalam 119. Majka ga je učila da na Boga može gledati kao znanstvenog genija i suosjećajnu ruku u ljepotama prirode. Majčin utjecaj da postoji potpuni sklad između znanstvenih istraživanja i Božjih učenja u Bibliji odrazio se na njegov život i znanstvena otkrića kasnije.

POBIJA EVOLUCIONISTIČKU HEREZU

Ono što je zanimljivo jest sljedeće: Maxwell se snažno usprotivio Darwinovoj teoriji evolucije, koja je u to vrijeme postajala popularna. Smatrao je da su nagađanja vezana za evolucionističko gledište u suprotnosti sa znanstvenim dokazima. U radu koji je 1873. godine predstavio Britanskom udruženju za unapređenje znanosti rekao je: „Nijedna se teorija evolucije ne može formirati da bi se objasnila sličnost molekula, jer evolucija nužno podrazumijeva kontinuirane promjene… Precizna jednakost svake molekule u odnosu na sve ostale iste vrste daje joj… ključni karakter proizvedene materije i isključuje ideju da je vječna i samopostojeća.“

Maxwell je uspio opovrgnuti evolucionističko mnijenje na još jedan važan način. Matematički je opovrgnuo nebularnu hipotezu koju je 1796. predložio francuski ateist Laplace. Laplace je smatrao da je Sunčev sustav počeo kao oblak plina koji se skupljao milijunima godina da bi stvorio planete i sve ostalo. Laplace je tvrdio da stoga nema potrebe za Stvoriteljem. Ovu su filozofiju objeručke prihvatili protivnici kršćanstva.

Međutim, Maxwell je pokazao dva glavna nedostatka u Laplaceovoj teoriji i matematički dokazao da se takav proces ne može dogoditi. Laplaceova teorija naknadno je odbačena.

Maxwell je bio uvjeren da su znanstvena istraživanja i Biblijska učenja ne samo kompatibilna, već ih treba međusobno povezati. To se odražava u molitvi koja se nalazi među njegovim bilješkama: „Svemogući Bože, koji si stvorio čovjeka na svoju sliku i učinio ga živom dušom da te može tražiti i upravljati tvojom kreacijom, nauči nas proučavati djela tvojih ruku, kako bismo zemlju podredili svojim potrebama i učvrstili razlog da ti služimo; tako da primimo tvoju blagoslovljenu Riječ, da možemo vjerovati u Onoga koga si poslao, i dao nam spoznaju spasenja i oproštenje naših grijeha. Sve to molimo u ime Isusa Krista, našega Gospodina.“

VJEROVANJE U POSTANAK I EVANĐELJE

U ovoj je molitvi Maxwell potvrdio svoje vjerovanje u učenja koja se nalaze u Knjizi Postanka – Bog je Stvoritelj, koji je čovjeka stvorio na svoju sliku i dao čovjeku kontrolu i odgovornost za životinje. Drugi dio molitve sadrži evanđeosku poruku – da je Bog poslao Isusa Krista da nas spasi od naših grijeha.

Maxwell je imao široko znanje o Bibliji i bio starješina crkve koju je pomogao uspostaviti u blizini svog doma u Glenlairu, Škotskoj. Njegova kršćanska predanost također je bila vrlo praktična. Velikodušno je davao i svoje vrijeme i novac. Često je posjećivao bolesne i zatvorene u svojim domovima, čitao im i molio s njima. Također je bio skroman i pokazivao apsolutni integritet.

Njegovo suosjećanje i požrtvovan stav bili su jasno vidljivi, kao što J. G. Crowther piše u Maxwellovoj biografiji:

„Tijekom posljednjih godina njegova života, supruga mu je bila invalid. Osobno ju je njegovao uz najveću brižnost… Kad su se javili prvi simptomi njegove fatalne bolesti, dugo nije rekao nikome. Kako mu je postajalo sve gore i trpio je jake bolove, nikada se nije žalio, osim da uskoro neće moći njegovati svoju bolesnu suprugu.“

Maxwell je umro od raka abdomena u Cambridgeu 5. studenog 1879. u dobi od 48 godina. Oni koje je poznavao i s kojima je radio, jako su ga poštovali. Jedan od njegovih bliskih kolega napisao je: „Mi, njegovi suradnici na fakultetu, vidjeli smo u njemu veliku snagu uma i veliku sposobnost i izvorna gledišta, povezane s dubokom poniznošću pred njegovim Bogom, smjernom podložnošću Njegovoj volji i vjerom iz sveg srca u ljubav i pomirenje tog Božanskog Spasitelja koji je bio njegov udio i tješitelj u nevolji i bolesti.“

Oni koji su prisnije poznavali Maxwella opisuju ga kao jednog od najplemenitijih ljudi koje su imali prilike susresti. Njegov liječnik i oni koji su ga njegovali u posljednjim danima izjavili su da nikakva patnja nije mogla promijeniti ili zagorčati slatkoću njegova karaktera kao vjernika.

Više na vezane teme na tagu: FIZIKA.