Destruktivni kult – znakovi upozorenja

Znakovi upozorenja za destruktivni kult – u kratkih osam crta. Svaka sličnost sa današnjim crkvama je namjerna.

Svatko bi mogao napasti skupinu s kojom se ne slaže, nepravedno je označujući destruktivnim kultom. Kako da znate je li to zaista kult ili ne? Ne postoji li objektivna metoda za procjenu skupina koje imaju kultne tendencije? Da. Sljedeći znakovi ranog upozorenja mogu vam pomoći da razumno utvrdite da je neka grupa vjerojatno destruktivni kult i biste li trebali biti zabrinuti zbog prijatelja, kolege ili voljene osobe koji su uključeni u njega.

Glavni razlog zašto su sljedeće taktike destruktivnog kulta toliko štetne i za pojedinca i za društvo je zato što oslabljuju racionalnost i smanjuju empatiju. Racionalnost i empatija neophodni su u donošenju dobrih osobnih i društvenih odluka.

Povijest je prepuna osobnih i socijalnih katastrofa gdje su nedostatak racionalnosti i nedostatak empatije bili glavni uzroci.

Zapitajte se vrijede li sljedeći kriteriji za grupu na koju sumnjate.

1. Destruktivni kult nastoji biti totalitaran u kontroli ponašanja svojih članova.

Kult će vjerojatno vrlo detaljno odrediti ne samo ono što članovi vjeruju, već i ono što članovi nose i jedu, kada i gdje članovi rade, spavaju i kupaju se, te kako članovi razmišljaju, govore i vode obiteljske, bračne ili seksualne odnose.

2. Destruktivni kult teži dvostrukim vjerskim/etičkim standardima.

Članovi se pozivaju da budu poslušni kultu, da pažljivo slijede kultna pravila. Također ih se potiče da budu iskreni i otvoreni u grupi, priznajući sve vođama. S druge strane, izvan skupine potiče ih se na neetičko djelovanje, manipulirajući strancima ili nečlanovima, ili ih obmanjujući ili jednostavno otkrivajući vrlo malo o sebi ili grupi. Za razliku od destruktivnih kultova, časne skupine uče članove da se pridržavaju jednog vjerskog/etičkog poretka i ponašaju se etično i istinito prema svim ljudima u svim situacijama.

3. Destruktivni kult ima samo dvije osnovne svrhe: regrutiranje novih članova i prikupljanje sredstava.

Altruistički pokreti, ustaljene religije i druge skupine također regrutiraju i prikupljaju sredstva. Međutim, treba napraviti razliku kada li se nešto čini sa svrhom da se poboljša život članova i čovječanstva općenito. Destruktivni kultovi mogu tvrditi da daju socijalne doprinose, ali zapravo su takve tvrdnje površne i služe samo kao geste ili fraze za regrutiranje i prikupljanje sredstava. Stvarni cilj kulta je povećati ugled i često bogatstvo vođe.

4. Destruktivni kult izgleda inovativan i ekskluzivan.

Vođa tvrdi da krši tradiciju, nudi nešto novo i uspostavlja JEDINI održivi sustav za promjene koji će riješiti životne probleme ili svjetske nevolje. Ali ove su tvrdnje isprazne i koriste se samo za regrutiranje članova koji su potom suptilno podvrgnuti kontroli uma kako bi se spriječila njihova sposobnost ispitivanja stvarne valjanosti tvrdnji vođe i kulta.

5. Destruktivni kult autoritativan je po svojoj strukturi moći.

Vođa se smatra vrhovnom vlašću. Osoba može delegirati određenu moć nekolicini podređenih u svrhu da vidi da se članovi pridržavaju želja vođe. Ne postoji apel/priziv izvan njegovog ili njezinog sustava na veći sustav pravde. Na primjer, ako školski učitelj osjeća da se postupa nepravedno prema njemu od strane direktora, može se uložiti žalba predstojniku/nadređenom. U destruktivnom kultu, vođa tvrdi da ima jedinu i konačnu presudu o svim pitanjima.

6. Vođa destruktivnog kulta samoprozvana je mesijanska osoba koja tvrdi da ima posebnu misiju u životu.

Na primjer, vođe kultova letećih tanjura tvrde da su im bića iz svemira naložila da odvode ljude sa Zemlje, tako da ih samo vođe mogu spasiti od nadolazeće propasti.

7. Vođa destruktivnog kulta usmjerava štovanje članova na sebe.

Svećenici, rabini, službenici, demokratski vođe i drugi vođe istinski altruističkih pokreta usredotočuju štovanje sljedbenika na Boga ili niz etičkih načela. Suprotno tome, vođe kultova zadržavaju fokus ljubavi, odanosti i privrženosti na sebi.

8. Vođa destruktivnog kulta nastoji biti odlučan, dominantan i karizmatičan.

Takav vođa učinkovito nagovara sljedbenike da napuste ili nagovore svoje obitelji, prijatelje i karijeru da slijede kult. Tada vođa preuzima kontrolu nad imovinom sljedbenika, novcem, vremenom i životima.

Izvor: Inspiredwalk.com

Kao što vidimo, značajke kulta općenito zapravo najviše odražavaju vjerske organizacije, tj. denominacije. Ovakav obrazac ponašanja više je nego prisutan danas u onome što nazivamo crkvama, koje primarno služe za regrutiranje članova i prikupljanje sredstava. Za ispiranje mozga pristranim teologijama (filozofijama) lišenih Duha i probranim učiteljima i vođama kulta koje slijede. Sve denominacije u suštini nude nešto „bolje“ izdvajajući se od ostalih crkava. Bolju teologiju, bolje učenje, bolju praksu, bolje štovanje, bolju evangelizaciju itd. Njihova je taktika najčešće da manipuliraju i primoravaju kršćane da moraju u crkvu jer je to biblijski koncept, naravno misleći i/ili upućujući na svoju vlastitu kao najbolju opciju.

„Jer pokvarenjak će govoriti podlosti i srce će mu činiti opačinu, da provodi licemjerje i da govori zablude protiv GOSPODINA, da praznom učini dušu gladnome, i uskraćivat će piće žednome.“ /Izaija 32,6

Čuvajte se vukova odjevenih u lijepo vjersko odijelo, zaogrnutih Kristovom pravednošću, a iznutra punih licemjerja i bezakonja, grabeža i neobuzdanosti, mrtvačkih kostiju (štovanja crkvenih otaca, svetaca, reformatora, „apostola“, osnivača crkvi i dr.) i sve nečistoće. Koji ne opremaju niti izgrađuju Kristovo stado, nego regrutiraju vlastite podanike koji će braniti njihove crkve ili denominacije. Osim što oslabljuju zdravi razum – ispravno razumijevanje Božjih istina i samokontrolu, te smanjuju empatiju – milosrđe i suosjećajnost, ono najvažnije, oduzimaju vjeru dugoročno izgladnjujući duše. Nitko preko noći ne postaje nevjernik i otpadnik od Boga.

Više na vezane teme na tagu: KULT.