Istinitost Biblije: Izaija 53 i Svici s Mrtvog mora

Kako znamo da možemo vjerovati Bibliji? Je li Biblija koju imamo danas ista kao i originalni spisi? Uključuje li proročanstva koja su se ispunila? Kako znamo da se vjerodostojno prenosila i kopirala tokom stoljeća? Što nam govori Izaija 53 i Svici s Mrtvog mora?

Biblija se prevodi na preko 2.000 jezika i jedna je od najviše izdavanih i proučavanih knjiga u svijetu. Biblija uključuje 66 knjiga koje su napisali 44 autora na tri jezika u razdoblju od 1.500 godina, a dosljedna i skladna je od početka do kraja, kako interno tako i povijesno. Biblija kaže da je nadahnuta od Boga, ali napisana od ljudi. /2. Timoteju 3,16

Nedavna istraživanja pokazuju da se pouzdano prenosila i kopirala stoljećima.

Pogledajmo samo jednu knjigu, knjigu Izaije koja je napisana 700. godine prije Krista, dakle, prije 2.700 godina.

Kako možemo znati da se ova knjiga vjerodostojno kopirala kroz povijest? Godine 1947. dogodilo se nešto čudesno. Mladi pastir je pronašao pećinu sa čupovima unutar kojih je nađeno 900 drevnih svitaka. Ova kolekcija nazvana Svici s Mrtvog mora (Kumranski spisi) najznačajnije je arheološko otkriće koje potvrđuje istinitost Biblije.

Pogledajmo samo jedno poglavlje, Izaiju 53. Ono je važno jer uključuje nekoliko proročanstava o Isusu koja su se ispunila nekih 700 godina nakon što su napisana. Izaija 53 opisuje Mesiju, Spasitelja kojeg će ljudi prezreti i odbaciti.

„Prezren je i odbačen od ljudi, čovjek boli i vičan patnji, i mi kao da od njega lica svoja sakrismo; prezren bijaše i nismo ga cijenili. Uistinu je on naše tegobe ponio, i naše boli nosio.“ /Izaija 53,3-4

Iako bi se ovi opisi mogli pripisati mnogima kroz povijest, proročanstvo nastavlja u svojim detaljima.

„…a mi držasmo da ga Bog bije, i udara, i ponižava. Ali on bijaše ranjen za naše prijestupe, satrt za naše opačine, kazna za naš mir bijaše na njemu i njegovim ranama mi smo iscijeljeni.“ /Izaija 53,4-5

Poglavlje se nastavlja u nevjerojatnim detaljima o Isusovoj smrti i raspeću.

„Zlostavljan bijaše, i ponižavan, no nije svoja usta otvorio: kao janje je na klanje odveden, i kao što je ovca nijema pred onima koji je strižu, tako on nije svoja usta otvorio.“ /Izaija 53,7

Još kaže da je bio izuzet od tamnice i suda, odsječen iz zemlje živih, pokopan sa zlotvorima i bogatašima. Njegova duša je učinjena žrtvom za grijeh. Mnogi zapisi povjesničara toga doba zapisuju isto. Ne postoji osoba koja se bolje uklapa u ovaj opis od Isusa Krista.

Ne samo da ovo poglavlje točno precizira i proriče Kristov život, raspeće i pokop, već pokazuje koliko se pouzdano Biblija prenosila tokom stoljeća.

Razmotrite sljedeće: Prvo imamo originalnu knjigu Izaije napisanu u 8. stoljeću prije Krista; zatim imamo Svitke s Mrtvog mora koji datiraju iz 125. g. prije Krista; te još Kodeks Aleppo kopije od prije 1.000 godina; i konačno današnji prijevodi. Kumranski spisi otkrivaju da su ova proročanstva napisana prije nego što se Isus rodio. Usporedbom svih tih tekstova možemo testirati koliko se Biblija pouzdano prenosila. Rezultati su sljedeći:

Od 166 riječi u Izaiji 53 samo je 17 slova upitno, od kojih je 10 stvar pravopisa koji ne utječe na smisao riječi; 4 su samo stvar manjih stilskih promjena kao što su veznici; preostala 3 se tiču riječi „svjetlost“ u 11. stihu, ali ne utječe na značenje.

Dakle, u jednom poglavlju od ukupno 166 riječi samo se jedna riječ, to jest tri slova dovode u pitanje nakon 2.700 godina, i ta riječ ne mijenja smisao rečenice. Sa sigurnošću možemo reći da nakon više od 2 milenija kopiranja Biblije, 99% se poklapa s originalnim spisom detaljnih proročanstava o Kristu, od kojih su se doslovno sva ispunila.

Više na temu pouzdanosti i vjerodostojnosti Biblije na tagu: Apologetika – Biblija.