Zabranjena snimka: Prelazak preko Crvenog mora

2468
pregleda

Kako je izgledao izlazak Izraela iz Egipta i prelazak preko Crvenog mora? Je li taj put koji se opisuje u knjizi Izlaska stvaran? Kakve sve arheološke dokaze skriva brdo Sinaj?

Dokumentarac snimljen 2016. prepun je dokaza od fotografija do video snimki stvarnog mjesta ovog povijesnog događaja. Danas znamo pravu lokaciju egzodusa. Špiljski crteži, oltari, pa čak i uništeni stupovi još se mogu naći na brdu Sinaj.

U videu idemo na put s nekadašnjim Izraelom od izlaska iz egipatskog ropstva u bijegu od neprijatelja i čudesnog Božjeg vodstva preko Crvenog mora do brda Sinaj.

PRELAZAK PREKO CRVENOG MORA

Krećemo iz Kaira, glavnog grada Egipta, odakle su vidljive poznate piramide u Gizi na samoj periferiji grada. Na 4:15 minuti nalazi se piramida izgrađena u vrijeme Josipa. Natpis uz rijeku Nil spominje da je Imhotep, graditelj te najstarije piramide u Egiptu, spasio zemlju od sedmogodišnje gladi, što se podudara s Biblijom, a zvuči kao Josip.

„Tada se okonča sedam godina obilja koje bijahu u zemlji egipatskoj i počne pristizati sedam gladnih godina, kao što reče Josip. I nasta glad po svim zemljama, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha“ (Postanak 41,53-54).

Uz taj kompleks nalaze se silosi, podzemna spremišta za žito.

„I kad se glad proširila po svem licu zemlje, Josip rastvori sva skladišta te je prodavao Egipćanima; a glad u zemlji egipatskoj posta strahovita. Tako su i sve druge zemlje dolazile u Egipat k Josipu kupiti žita, jer u svim zemljama bijaše strahovita glad“ (Postanak 41,56-57).

Zanimljivo je da se Salomonova luka nalazila se na zaljevu preko kojeg su upravo prešli Izraelci. Tzv. Akapski zaljev (Zaljev Aqaba), sjeveroistočni zaljev Crvenog mora koji odvaja Arapski poluotok od Sinajskog poluotoka.

„Kralj Salomon načini i brodovlje u Ecjon-Geberu, koji je kod Elota, na obali Crvenoga mora, u zemlji edomskoj“ (1. Kraljevima 9,26).

Putujemo iz Egipta preko Sueskog kanala i dolazimo u Aziju. I na tom putu naiđemo na kamion na kojem piše: „VOLIM ISUSA“, što je prilično hrabar potez u islamskoj zemlji.

Na 9.-10. minuti možete vidjeti mjesto za koje bi faraon rekao da su zaglavili i da ih je zatvorila pustara. Put postaje sve uži.

„I prozbori GOSPOD Mojsiju govoreći: ‘Kaži sinovima Izraelovim da se vrate i utabore pred Pi Ha-Hirotom, između Migdola i mora, ispred Baal-Cefona. Utaborite se nasuprot njemu, uz more. Jer faraon će reći za sinove Izraelove: ‘Oni su zalutali u zemlji, zatvorila ih pustinja’“ (Izlazak 14,1-3).

Dolazimo do obale zaljeva Aqaba preko kojeg su prešli Izraelci.

„Egipćani dakle krenuše u potjeru za njima — svi konji i kola faraonova, konjanici njegovi i vojska njegova. I stigoše ih dok su se utaborili uz more, kod Pi Ha-Hirota, ispred Baal-Cefona. I kako se faraon približavao, sinovi Izraelovi podigoše oči svoje, kad gle: Egipćani idu za njima. I prestrašiše se silno. Tada sinovi Izraelovi zavapiše GOSPODU“ (Izlazak 14,9-10).

„A Mojsije reče puku: ‘Ne bojte se! Stojte čvrsto pa ćete vidjeti što će vam GOSPOD učiniti da vas danas spasi; jer Egipćane koje danas vidite, njih više nećete ponovo vidjeti dovijeka. GOSPOD će se boriti za vas, a vi budite mirni’“ (Izlazak 14,13-14).

„Tada Mojsije ispruži ruku svoju nad more, a GOSPOD svu noć otpuhivaše more jakim istočnim vjetrom te isuši more i vode se razdijeliše. I pođoše sinovi Izraelovi posred mora po suhu, a vode im bijahu kao zid zdesna i slijeva“ (Izlazak 14,21-22).

Na 20. minuti možete vidjeti točnu lokaciju prelaska Izraela preko Crvenog mora. Udaljenost koju su prešli preko vode je 13 milja (21 km). Na dnu Crvenog mora nalaze se mnogi dokazi kao što su kotači faraonskih kola i kosti konjanika prekrivenih koraljima, jer koralji ne rastu na tlu, moraju se uhvatiti za nešto.

BRDO SINAJ

U nastavku još pogledajte dokaze na brdu Sinaj. Vidi se jasna pukotina i erozija na stijeni na Horebu iz koje je potekla živa voda. Radilo se o velikoj količini vode koja je stvorila duboke kanale i bazene na stijeni. Stijena je toliko velika da možete proći kroz prolaz kroz koji je istjecala voda za izraelski narod. Taj prolaz, to jest pukotinu na stijeni stvorila je upravo erozija ogromne količine vode.

Zapazite da se radi se o pustinji gdje godišnje padne vrlo mala količina kiše. Bog je čudesno providio vodu za narod iako su se bunili i mrmljali.

„Gle, ja ću stajati pred tobom tamo na stijeni na Horebu; a ti udari po stijeni, i iz nje će poteći voda, pa neka se puk napije“ (Izlazak 17,6).

„Zatim Mojsije podiže ruku svoju i dvaput udari štapom o stijenu; i poteče voda u izobilju te je pila i zajednica i stoka njezina“ (Brojevi 20,11).

Inače je ovo zabranjena zona, turistima se ne dozvoljava pristup. Morate imati dozvolu od Saudijske Arabije za pristup tom području.

Pokraj stijene nalaze se ostaci oltara kojeg je izgradio Mojsije slaveći Boga zbog pobjede Izraela nad Amalekom.

„I načini Mojsije žrtvenik i nazva ga Jahve-Nisi“ (Izlazak 17,15).

Nakon toga Izrael dolazi u Sinajsku pustinju i utabori se ispred brda Sinaja.

„Tri mjeseca nakon što sinovi Izraelovi izađoše iz zemlje egipatske, na taj dan dođoše u Sinajsku pustinju. Oni su naime bili otputovali iz Refidima i došli u Sinajsku pustinju, pa se utaborili u pustinji. Tako se Izrael utabori ondje pred gorom“ (Izlazak 19,1-2).

Do danas se vide dokazi da je planina Sinaj gdje se Bog ukazao Mojsiju gorjela. Vrh planine je zacrnjen, nema prirodnu boju kao ostatak planine.

„I reče Gospod Mojsiju: ‘Ja, evo, dolazim k tebi u gustome oblaku, da bi puk čuo kad s tobom govorim i da ti vjeruje dovijeka.’ Onda Mojsije riječi puka kaza GOSPODU“ (Izlazak 19,9).

„A gora Sinaj bijaše cijela u dimu, zato što je GOSPOD u ognju sišao na nju. I dim se njezin dizao kao dim iz peći, a cijela gora silno se tresla“ (Izlazak 19,18).

Na ovo je mjesto također stavljena zabrana i osiguranje te označeno kao arheološko nalazište. Saudijske vlasti jako dobro znaju o čemu se radi, da je crni vrh posljedica gorenja, ali ne daju takve informacije u javnost. Kad bi svi ovi dokazi bili dostupni svima i kad bi svatko mogao otići na ta mjesta i osobno se uvjeriti, Biblija bi ispala točna i vjerodostojna, a to mnogima ne odgovara.

Na Horebu se također vidi Ilijina špilja.

„Stoga ustade te je jeo i pio; i okrijepiv se tom hranom, išao je četrdeset dana i četrdeset noći sve do Horeba, gore Božje. I uđe ondje u neku špilju te u njoj prenoći. Kad evo k njemu riječi GOSPODNJE; i reče mu GOSPOD: ‘Što ćeš ti ovdje, Ilija?’“ (1. Kraljevima 19,8-9).

Vidi se točno mjesto na kojem je Mojsije primio 10 Božjih zapovijedi. Dok je Mojsije bio s Bogom na brdu Sinaj, narod je upao u idolopoklonstvo.

„I dogodi se, čim se približi taboru, da ugleda tele i ples. Tada Mojsije gnjevom planu te baci ploče iz ruku svojih i razbi ih podno gore“ (Izlazak 32,19).

Vidljivi su ostaci velikih stijena na kojima je bilo položeno zlatno tele koje je izraelski narod štovao. I to je pod strogom zaštitom vlasti označeno kao arheološko nalazište. Ipak, izvan ograđenog područja vide se egipatski natpisi, crteži, reljefi budući da su Izraelci izašli iz Egipta. Zanimljiv je crtež zlatnog svijećnjaka kao najstarije slike takvog svijećnjaka. Što bi hebrejski natpis radio usred arapske zemlje osim ako Izraelci stvarno nisu bili tamo?

„Napravi i svijećnjak od čistoga zlata, od zlata skovana neka svijećnjak bude napravljen: njegov stalak i grane njegove, njegove čaške, njegovi pupoljci i cvjetovi njegovi — neka budu u jednom komadu s njim“ (Izlazak 25,31).

Ovaj dokumentarni materijal je prava rijetkost, budući da morate imati posebnu dozvolu od Saudijskih vlasti za obilazak i snimanje ovih oblasti, a do dozvole je iznimno teško doći.

Neka ovaj prikaz ojača vašu vjeru u Božju Riječ kao istiniti povijesni izvještaj.

Komentari

komentari