Spominju li se piramide u Bibliji?

Spominju li se piramide u Bibliji? Jesu li izraelski robovi izgradili piramide?

Prvi doseljenici u Egipat migrirali su s područja Šinar, u blizini rijeke Eufrata, mjesta gdje su pokušali izgraditi Babilonsku kulu. Sama Babilonska kula vjerojatno je bila zigurat, piramidalnog oblika, i izrađena od pečenih opeka i mulja umjesto žbuke (vidi Postanak 11,1-9). S obzirom na inženjersko iskustvo, lako je vidjeti da su ti doseljenici počeli graditi manje piramide od opeke, mulja i slame, zvane mastabe, ispod kojih su pokopani raniji faraoni.

Kako je vrijeme prolazilo, Egipćani su počeli graditi velike, impresivne građevine od kamena. To su strukture koje nam obično padaju na um kada se misli na piramide, kao što je Velika piramida u Gizi. Granitni blokovi koji su se koristili za ove piramide vađeni su u blizini Aswana i prevoženi niz rijeku Nil na teglenicama.

Kasnije, tijekom tzv. Srednjeg egipatskog kraljevstva, kraljevske grobnice bile su manje i izrađene od milijun velikih, suncem osušenih opeka od blata i slame. Ove opeke su se spajale s masivnim pločama glatkog granita kako bi se dao prikaz tradicionalnih kamenih piramida. U tom razdoblju, koji je trajao od oko 1660. do 1445. godine prije Krista, Izraelci su se nastanili u Egiptu (vidi 1. Kraljevima 6,1). Faraon, zabrinut da bi mogli obratiti Egipćane, zarobio ih je u nekom trenutku nakon Josipa (Izlazak 1,8).

Biblija nam govori da su tijekom tog razdoblja izraelski robovi bili prisiljeni praviti opeke od mulja (Izlazak 5,10-14). Ovaj detalj je u skladu s vrstom opeke koja se koristila za izgradnju piramida.

Zapravo, prema Izlasku 5,7, faraon je rekao nadglednicima: „Više ne dajite puku slame za pravljenje opeke kao dosad. Neka sami idu i slamu si skupljaju!“ Iako nam nije točno rečeno da su opeke korištene za piramide, itekako je moguće. Židovski povjesničar Josip Flavije podupire ovu teoriju: „Oni [egipatski nadglednici] naredili su im i izgradnju piramida“ (Antikviteti, II:9.1)

Ropstvo Izraelaca naglo je završilo prilikom Izlaska. Prema arheologu A. R. Davidu, robovi su iznenada nestali. On priznaje da „količina, raspored i vrsta predmeta za svakodnevnu uporabu koji su ostali u kućama mogu doista ukazivati ​​na to da je odlazak bio iznenadan i nepripremljen“. Egipatsku vojsku koja je bila uništena u Crvenom moru predvodio je sam faraon ( Izlazak 14,6), a to bi moglo objasniti činjenicu da nije pronađeno niti jedno grobno mjesto ni mumija 13. faraona Neferhotepa I.

Piramide se ne spominju kao takve u kanonskim Svetim pismima. Ipak, apokrifi (koje su katolici i kopti prihvatili kao kanonske) spominju piramide u 1. Makabejcima 13,28-38 u vezi sa sedam piramida koje je izgradio Šimun Makabejac kao spomenike svojim roditeljima.

Židovi prije Aleksandrije ne bi koristili riječ piramida. Međutim, u Starom zavjetu vidimo riječ migdal (Strong’s, H4024). Ta je riječ prevedena kao „toranj“ i može predstavljati bilo koji veliki monolit, obelisk ili piramidu. Migdal je hebrejska riječ koja opisuje Babilonsku kulu u Postanku 11,4, a prevedeno je slično i u Ezekielu 29,10 i 30,6. U opisu „piramide“ ovo je riječ koju bi Hebreji najvjerojatnije koristili. Nadalje, Migdol je ime mjesta u Izlasku 14,2, Brojevima 33,7, Jeremiji 44,1 i Jeremiji 46,14 i moglo bi značiti da se tamo nalazi kula ili spomenik.

Biblija izričito ne navodi da su Izraelci izgradili piramide; niti koristi riječ piramida u vezi s Hebrejima. Ipak, koristi riječ toranj ili kula, stoga možemo pretpostaviti da su Izraelci radili na piramidama, ali to je sve što možemo.

Izvor: Gotquestions.org