Precizna uređenost svemira dokazuje Stvoritelja

272
pregleda

Dokazuje li precizna uređenost svemira Boga Stvoritelja? Od galaksija i zvijezda do atoma i subatomskih čestica, sama struktura našeg svemira određena je brojevima – osnovnim konstantama i količinama svemira. Znanstvenici su došli do šokantnog otkrića da je svaki od tih brojeva pomno odabran do začuđujuće precizne vrijednosti. Vrijednosti koja pada unutar neizmjerno uskog opsega koji dopušta život.

Samo jedna mala promjena dovoljna je da se sve poremeti.

Da je ijedan od ovih brojeva promijenjen, čak i za debljinu dlake, ne bi postojao niti jedan fizički, interaktivni život ikoje vrste, ne bi mogao postojati igdje. Ne bi bilo ni zvijezda, ni života, ni planeta, ni kemije. Razmotrite gravitaciju, na primjer. Sila gravitacije određena je gravitacijskom konstantom. Da se ova konstanta promijenila samo za 1 naprama 10 na šezdesetu, nitko od nas ne bi postojao.

Da bismo razumjeli koliko je neizmjerno uzak taj opseg koji dopušta život, zamislite brojčanik podijeljen na deset na šezdesetu djelića. Da bismo shvatili koliko je sitnih točaka na brojčaniku, usporedite ih s brojem stanica u svome tijelu (10 na 14-tu potenciju) ili s brojem sekundi koje su otkucale od kad je vrijeme krenulo (10 na 20-tu potenciju). Da je gravitacijska konstanta bila raštimana samo za jedno beskonačno malo povećanje, svemir bi se ili proširio toliko ubrzano da se zvijezde ne bi uspjele formirati i život ne bi mogao postojati, ili bi se urušio natrag na samog sebe, s istim rezultatom, bez zvijezda, bez planeta i bez života.

Ili razmotrite brzinu širenja svemira. Ona je vođena kozmološkom konstantom. Promjena njezine vrijednosti za samo jedan dio naprama 10 na 120-tu potenciju uzrokovala bi da se svemir širi prebrzo ili presporo. U oba slučaja svemir bi opet bio bez života.

Ili još jedan primjer precizne podešenosti. Da masa i energija ranog svemira nisu bile podjednako podijeljene do neshvatljive preciznosti od 1 naprama 10 na 10-tu potenciju na 123-u potenciju, svemir bi bio neprijateljski nastrojen prema životu bilo koje vrste.

Činjenica je da naš svemir dopušta fizički interaktivni život, samo zato jer su ovi i mnogi drugi brojevi nezavisno i iznimno uravnoteženi na „rubu oštrice“. Čini se da se i sami znanstvenici ateisti slažu:

„Gdje god fizičari pogledali, vide primjere precizne uštimanosti.“ – Sir Martin Rees, kozmolog i astrofizičar.

„Zadivljujuća je činjenica da su vrijednosti ovih brojeva veoma dobro uštimane da bi omogućile razvoj života.“ – Stephen Hawking, teoretski fizičar i kozmolog.

„Ukoliko itko tvrdi da nije iznenađen posebnim značajkama koje svemir ima, skriva svoju glavu u pijesku. Te posebne značajke iznenađujuće su i nevjerojatne.“ – David Deutsch, fizičar i profesor.

Koje je najbolje objašnjenje za ovaj zadivljujući fenomen?

Postoje tri mogućnosti. Dobra usklađenost svemira je ili zbog: fizikalne nužnosti, slučajnosti ili dizajna. Koja je od ovih mogućnosti najvjerojatnija? Prema ovoj alternativi, svemir bi morao biti takav da dopušta život. Precizne vrijednosti ovih konstanta i veličina ne bi mogle biti drukčije. No, je li ovo moguće? Je li svemir koji zabranjuje život nemoguć?

Daleko od toga, nije samo moguć, nego i puno vjerojatniji od svemira koji dopušta život. Konstante i količine nisu određene zakonima prirode. Nema razloga ili dokaza koji predlaže da je visoka usklađenost potrebna.

Što je sa slučajnošću? Je li nam se zbilja zbilja zbilja zbiiilja posrećilo?

Ne. Vjerojatnosti koje su uključene su toliko smiješno slabe, kao da stavite visoku usklađenost daleko izvan dosega slučajnosti. Stoga u pokušaju da održimo ovu opciju na životu neki su otišli dalje od empirijske znanosti i odlučili se za malo više spekulativni pristup poznat kao multiuniverzum. Zamišljaju svemirski generator koji proizvodi ogroman broj svemira, tako da su izgledi da će svemir koji dopušta život kad-tad iskočiti. Međutim nema znanstvenog dokaza za postojanje tog multisvemira. Ne može biti otkriven, promatran, izmjeren ili dokazan. I sam svemirski generator bi zahtijevao neizmjernu količinu visoke usklađenosti.

Nadalje, mali obrasci reda daleko su vjerojatniji od velikih. Stoga, najvjerojatniji svemir koji se može promatrati bio bi malen, nastanjen s jednim, jednostavnim promatračem, ali ono što mi zapravo promatramo jest upravo ono što bi najmanje očekivali – široki, spektakularno složeni, visoko organizirani svemir, nastanjen s milijunima drugih promatrača.

Stoga, čak i da je multisvemir postojao, što je sporno, ne bi pridonijelo objašnjenju visoke usklađenosti. Zbog nevjerojatnosti fizikalnih nužnosti ili slučajnosti, najbolje objašnjenje zašto je svemir precizno usklađen za život vrlo vjerojatno bi mogao biti to da je dizajniran na taj način.

„Logična interpretacija činjenica predlaže da se nadnaravni intelekt poigrao s fizikom, i da nema slijepih sila u prirodi o kojima vrijedi govoriti. Brojevi koje netko izračuna iz činjenica čine mi se toliko preplavljujući kao da stavimo ovaj zaključak skoro izvan pitanja.“ – Fred Hoyle, astrofizičar i kozmolog.

„Za mene postoji snažan dokaz da se nešto događa iza svega toga… kao da je netko precizno uštimao brojeve prirode kako bi stvorio svemir. Taj utisak dizajna je preplavljujući.“ – Paul Davies.

Na CC uključite prijevod.

ŠTO KAŽE BOŽJA RIJEČ?

„U početku stvori Bog nebo i zemlju.“ /Postanak 1,1

„Jer je u šest dana Gospod stvorio nebo i zemlju, more i sve što je u njemu, a sedmoga je dana počinuo.“ /Izlazak 20,11

„On je taj koji je sȃm razastro nebesa i koračao po valovlju morskom.“ /Job 9,8

„Za svojega vijeka jesi li zapovjedio jutru, pokazao zori mjesto njezino, da bi uhvatila zemlju za krajeve i otresla iz nje zlotvornike?“ /Job 38,12-13

„Gospode, Gospodaru naš, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji; tko je ponad nebesa postavio slavu tvoju!“ /Psalam 8,1

„Kad gledam nebesa tvoja, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde koje ti učvrsti: Što je čovjek da ga se spominješ, i sin čovječji da ga pohađaš?“ /Psalam 8,3-4

„Nebesa kazuju slavu Božju, i svod nebeski naviješta djelo ruku njegovih. Dan danu besjedu izlijeva, i noć noći spoznaju otkriva.“ /Psalam 19,1-2

„Riječju Gospodnjom nebesa su stvorena, i dahom usta njegovih sva vojska njihova.“ /Psalam 33,6

„Zemlja sva nek se boji Gospoda, svi stanovnici svijeta neka strepe pred njim! Jer on reče — i postade, on zapovjedi — i nasta.“ /Psalam 33,8-9

„Odavna si zemlju utemeljio, i nebesa su djelo ruku tvojih. Ona će propasti, a ti ostaješ, i sve će kao haljina ostarjeti; promijenit ćeš ih kao odjeću, i bit će promijenjeni.“ /Psalam 102,25-26

„Blagoslivljaj Gospoda, dušo moja! Gospode, Bože moj, silno si velik; odjeven si sjajem i veličanstvom; ogrnuvši se svjetlošću ko plaštem, razastrvši nebesa ko zastor.“ /Psalam104,1-2

„Određuje broj zvijezda, svaku njezinim imenom naziva. Velik je naš Gospodin i silna mu je moć, njegova je razboritost neizmjerna.“ /Psalam 147,4-5

„Nebo je nebo Gospodnje, a zemlju je dao sinovima čovječjim.“ /Psalam 115,16

„Gospode Nad Vojskama, Bože Izraelov, koji stoluješ nad kerubima, ti si Bog, samo ti, nad svim zemaljskim kraljevstvima. Ti si stvorio nebo i zemlju.“ /Izaija 37,16

„Podignite uvis oči svoje i razvidite: tko je to stvorio? Onaj koji na broj izvodi vojsku njihovu, on ih sve zove po imenu. Zbog velike snage njegove i jakosti sile njegove, nijedno ne izosta.“ /Izaija 40,26

„Zar ne znaš? Zar nisi čuo? Vječni Bog, Gospod, Stvoritelj krajeva zemaljskih, nije se umorio niti je iznemogao. Njegov je razbor nedokučiv.“ /Izaija 40,28

„Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio nebesa i razapeo ih, koji rasprostrije zemlju i što iz nje izlazi, koji daje dah pučanstvu na njoj i duh onima što po njoj hode.“ /Izaija 42,5

„Ovako veli Gospod, koji te otkupio i koji te sazdao od utrobe: ‘Ja sam Gospod koji sam sve stvorio, koji sam nebesa sȃm razapeo i razastro zemlju samostalno.“ /Izaija 44,24

„Ja sam načinio zemlju i stvorio čovjeka na njoj. Svojim rukama ja sam razapeo nebesa i zapovijedam svim vojskama njihovim.“ /Izaija 45,12

„Jer ovako veli Gospod, koji stvori nebesa (on je Bog, koji sazda zemlju i načini je, on je utemelji, nije ju pustu stvorio, već ju je uobličio da bude nastanjena): »Ja sam Gospod i nema drugoga.“ /Izaija 45,18

„I moja ruka zemlju utemelji, a desnica moja razape nebesa. Kad ih ja pozovem, svi zajedno ustaju.“ /Izaija 48,13

„Jer ja, evo, stvaram nova nebesa i zemlju novu; i prijašnje se više neće spominjati niti će vam na um dolaziti.“ /Izaija 65,17

„Snagom svojom on stvori zemlju, mudrošću svojom utemelji svijet i razborom svojim razape nebesa.“ /Jeremija 10,12

„Ah, Gospodine Gospode! Eto, ti si stvorio nebo i zemlju snagom svojom velikom i mišicom svojom ispruženom. Ništa tebi nije preteško.“ /Jeremija 32,17

„Onaj koji siđe isti je koji i uzađe povrh svih nebesa, da ispuni sve.“ /Efežanima 4,10

„Jer u njemu je sve stvoreno, što je na nebesima i što je na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja bilo gospodstva bilo poglavarstva bilo vlasti — sve je po njemu i za njega stvoreno. I on je prije svega i sve u njemu postoji.“ /Kološanima 1,16-17

„Ti u početku, Gospodine, zemlju utemelji, i nebesa su djela ruku tvojih. Ona će propasti, a ti ostaješ, i sve će kao haljina ostarjeti. I kao plašt ćeš ih smotati, i bit će promijenjeni. A ti si isti, i godine tvoje minuti neće.“ /Hebrejima 1,10-12

„Vjerom doznajemo da su svjetovi pripravljeni riječju Božjom, tako da ovo vidljivo ne posta od nečega pojavnoga.“ /Hebrejima 11,3

„Ta oni hotimice zaboravljaju ovo: nebesa bijahu odavna i zemlja postade iz vode i po vodi, riječju Božjom.“ /2. Petrova 3,5

„Dostojan si, Gospodine, primiti slavu i čast i silu! Jer ti stvori sve i zbog tvoje volje jest i bȋ stvoreno!“ /Otkrivenje 4,11

 

Više na temu astronomije na linku: https://biblijaiznanost.net/category/znanost/astronomija/.

Komentari

komentari