Kad Bog pretvori raj u pakao

Kalifornija već danima gori u plamenu. Požari su van svake ljudske moći i kontrole. Na stotine tisuća ljudi je evakuirano, mnogi su nestali i broj stradalih raste iz dana u dan. Gradić po imenu Raj (Paradise) doslovno se pretvorio u pakao.

Sve nas ovo podsjeća na biblijsko proročanstvo velikog Božjeg gnjeva koji dolazi na Zemlju.

„Oblaci i tmina okružuju njega, pravednost i pravda temelj su prijestolja njegova. Oganj ide pred njim i spaljuje uokolo protivnike njegove. Munje njegove osvjetljuju svijet, zemlja gleda i dršće. GORE SE TOPE KAO VOSAK pred licem Gospoda, pred licem Gospodara sve zemlje“ (Psalam 97,2-5).

„Pohodit će te Gospod Nad Vojskama gromom i potresom i bukom velikom, vihorom i olujom i PLAMENOM OGNJA ŠTO PROŽDIRE“ (Izaija 29,6).

„Jer Gospod, evo, DOLAZI S OGNJEM, a kola su njegova poput vihora; da gnjev svoj iskali u jarosti, a prijekor svoj plamenima ognjenim. Jer Gospod će ognjem i mačem svojim suditi svakome tijelu, i bit će mnogo pobijenih od Gospoda“ (Izaija 66,15-16).

„Ali tko će podnijeti dan njegova dolaska i tko će se održati kad se on pojavi? Jer on je KAO OGANJ LJEVAČEV i kao sapun peračā“ (Malahija 3,2).

„Jer naš je Bog OGANJ KOJI PROŽDIRE“ (Hebrejima 12,29).

„A sadašnja nebesa i zemlja istom su riječju pohranjena i čuvaju se za OGANJ U DAN SUDA i propasti bezbožnih ljudi“ (2. Petrova 3,7).

„I sedam anđela sa sedam truba pripraviše se da zatrube. I prvi anđeo zatrubi; i nastadoše tuča i OGANJ POMIJEŠANI S KRVLJU, i budu bačeni na zemlju. I trećina stabala izgorje i sva zelena trava izgorje“ (Otkrivenje 8,6-7).

 

Ništa nemamo u svojoj kontroli, osim pokajati se za svoje grijehe i okrenuti se Isusu. Jesmo li svjesni da u sekundi možemo izgubiti sve što imamo? Pobrinimo se da nam Isus postane sve što trebamo.

ŠTO NAM BIBLIJA GOVORI O OGNJU?

Biblija nam mnogo govori o ognju. Kad god se govori o ognju, misli se na Božji sud, osudu, kaznu ili disciplinu. U nastavku donosimo neke stihove.

Bog kažnjava nepokajane gradove ognjem.

„Tada Gospod s neba podaždi na Sodomu i Gomoru SUMPOROM I OGNJEM OD GOSPODA, te zatre one gradove i svu ravnicu i sve žitelje gradske i raslinje zemaljsko“ (Postanak 19,24-25).

Bog govori kroz oganj.

„Tada mu se ukaza ANĐEO GOSPODNJI U PLAMENU OGNJENOME ispred jednoga grma. I on pogleda, kad gle: grm ognjem gori, ali grm taj ne izgara“ (Izlazak 3,2).

„A gora Sinaj bijaše cijela u dimu, zato što je GOSPOD U OGNJU SIŠAO na nju. I dim se njezin dizao kao dim iz peći, a cijela gora silno se tresla. A glas trube bivao je sve duži i sve snažniji. Tada Mojsije progovori, a Bog mu glasom odgovaraše“ (Izlazak 19,18-19).

Bog pušta grmljavinu, tuču, požare i ostale katastrofe na one koji tlače Božji narod.

„I Mojsije ispruži svoj štap prema nebu, a Gospod pusti grom i tuču, i OGANJ SE SRUČI NA ZEMLJU; i Gospod podaždi tučom po svoj zemlji egipatskoj. Tako je padala tuča veoma teška, a usred tuče OGANJ SIJEVAO, takva tuča kakve nije bilo u svoj zemlji egipatskoj otkako je naroda. I tuča uništi po svoj zemlji egipatskoj sve što bijaše na polju, i ljude i životinje; tuča uništi i sve bilje poljsko, a sva stabla poljska polomi. Samo u zemlji gošenskoj, gdje bijahu sinovi Izraelovi, nije bilo tuče“ (Izlazak 9,23-26).

Božje vodstvo kroz oganj.

„A Gospod je išao pred njima, danju u stupu od oblaka da ih putem vodi, a NOĆU U STUPU OD OGNJA da im svijetli, da bi mogli putovati i danju i noću“ (Izlazak 13,21).

„I vodio ih danju oblakom, a svu noć svjetlom ognjenim“ (Psalam 78,14).

Božja slava kroz oganj.

„A slava Gospodnja navrh gore bijaše očima sinova Izraelovih izgledom NALIK OGNJU ŠTO PROŽDIRE“ (Izlazak 24,17).

„Zapovjedi Aronu i njegovim sinovima govoreći: Ovo je zakon o paljenici. Paljenica neka ostane na žeravi na žrtveniku svu noć do jutra, a OGANJ NEKA GORI na žrtveniku NEPRESTANO“ (Levitski zakonik 6,9).

„Oganj na žrtveniku neka svagda gori, neka se ne gasi“ (Levitski zakonik 6,13).

„Onda Mojsije i Aron uđoše u Šator sastanka. I kad izađoše, blagosloviše puk. Tada se svemu puku ukaza slava Gospodnja, a ISPRED GOSPODA IZBI OGANJ i sažga paljenicu i salo na žrtveniku. Pa kad sav puk to vidje, kliknuše i padoše na lica svoja“ (Levitski zakonik 9,23-24).

„I pogledah, kad gle: sa sjevera pristizaše olujni vihor — veliki oblak s PLAMTEĆIM OGNJEM i sjajem oko sebe — a isred njega nešto bojom nalik jantaru, isred ognja“ (Ezekiel 1,4).

Bog kažnjava pogrešno štovanje.

„A sinovi Aronovi… prinesoše pred GOSPODOM tuđinsku vatru, koju im on ne bijaše zapovjedio. Uto IZBIJE OGANJ ISPRED GOSPODA I PROŽDRE IH, te oni izgiboše pred Gospodom“ (Levitski zakonik 10,1-2).

Bog kažnjava blud.

„I ako se kći kojega svećenika okalja odavši se bludništvu, ona je okaljala oca svojega; NEKA SE OGNJEM SPALI“ (Levitski zakonik 21,9).

„Jer to bi bila opačina; da, bilo bi to bezakonje vrijedno svake osude. Jer to je OGANJ ŠTO PROŽDIRE do Abadona i iskorijenio bi svu moju ljetinu“ (Job 31,11-12).

Bog kažnjava mrmljanje, pobunu i nezadovoljstvo.

„I stade puk zlobno mrmljati na uši Gospodu; pa kad Gospod to ču, GNJEV NJEGOV USPLAMTJE; TAD MEĐU NJIMA BUKNU OGANJ GOSPODNJI te proždre one što bijahu skraja tabora. Nato puk zavapi Mojsiju; a Mojsije se pomoli Gospodu te oganj utihnu“ (Brojevi 11,1-2).

Božja kazna nikad nije bez razloga. Bog uništava one koji ga preziru.

„Ali ako Gospod učini nešto novo, da zemlja rastvori usta svoja te proguta njih i sve što je njihovo pa živi siđu u Šeol, tada ZNAJTE DA SU OVI LJUDI PREZRELI GOSPODA… Ali izbije OGANJ OD GOSPODA te proždre dvjesta i pedeset ljudi koji su prinosili kȃd“ (Brojevi 16,30.35).

Oganj nosi Božju poruku. Bog govori kroz oganj. Poziva nas na pokajanje.

„Sjeti se dana kad si stajao pred Gospodom, Bogom svojim, na Horebu, kad mi je Gospod rekao: ‘Saberi mi puk; hoću da čuju moje riječi, kako bi naučili bojati me se sve dane što ih budu proživjeli na zemlji te poučili svoje sinove.’ Tada ste pristupili i stali pod goru; a GORA OGNJEM PLANU DO SRED NEBA, s tminom, oblakom i tamom. I PROZBORI VAM GOSPOD ISRED OGNJA; zvuk riječi vi ste čuli, ali lika niste vidjeli — bijaše samo glas“ (Ponovljeni zakon 4,10-12).

„Jer Gospod, Bog tvoj, OGANJ JE ŠTO PROŽDIRE; on je Bog ljubomoran“ (Ponovljeni zakon 4,24).

„Tebi je to pokazano da bi znao da je on, Gospod, Bog; osim njega drugoga nema. Dao ti je da čuješ glas njegov s neba da bi te poučio; i POKAZAO TI JE NA ZEMLJI VELIKI SVOJ OGANJ te si ispred ognja čuo riječi njegove“ (Ponovljeni zakon 4,35-36).

„Ove riječi izgovori Gospod svemu zboru vašemu, na gori, isred ognja, oblaka i tmine, snažnim glasom; i ništa više nije pridodao. I napisa ih na dvije kamene ploče te ih meni predade. I dogodi se, kad začuste glas isred tame, dok je gora plamtjela u ognju, da k meni pristupiše svi poglavari plemena vaših i vaše starješine“ (Ponovljeni zakon 4,22-23).

„I rekoste: ‘Evo, Gospod, Bog naš, pokaza nam svoju slavu i veličinu svoju; i ČULI SMO GLAS NJEGOV ISRED OGNJA. Danas smo vidjeli da je Bog govorio čovjeku, a ovaj ipak ostao živ. Ali sad, zašto da pomremo? Ta ovaj će nas veliki oganj proždrijeti; budemo li mi i dalje slušali glas Gospoda, Boga svojega, pomrijet ćemo. Ta ima li ikoje tijelo koje je čulo glas Boga živoga gdje govori isred ognja, kao što smo mi, pa ostalo na životu?“ (Ponovljeni zakon 5,24-26).

Zazivanje i molitva mrtvima, sve vrste vradžbina, kao i slavljenje Noći vještica i maškara, Bog naziva provođenjem vlastite djece kroz oganj, što donosi prokletstvo.

„Neka se u tebe ne nađe nijedan koji bi svojega sina ili svoju kćer PROVEO KROZ OGANJ, tko bi se bavio vračanjem ili čaranjem ili gatanjem ili čarobnjaštvom ili bacanjem uroka ili doznavanjem od duhova ili pogađanjem ili dozivanjem mrtvih. Jer gnusoba je Gospodu tko god to čini; zbog tih ih gnusoba Gospod, Bog tvoj, i tjera ispred tebe“ (Ponovljeni zakon 18,10-12).

„Usto je i sina svojega PROVEO KROZ OGANJ, u skladu s gnusobama naroda što ih je Gospod protjerao ispred sinova Izraelovih“ (2. Kraljevima 16,3).

„I PROVODILI su svoje sinove i kćeri svoje KROZ OGANJ, i bavili se vračanjem i gatanjem, i prodavali se da bi činili što je zlo u očima Gospodnjim, kako bi ga razjarili“ (2. Kraljevima 17,17).

Bog kažnjava štovanje drugih bogova i idola.

„Tuđim bogovima učiniše ga ljubomornim, razjariše ga gnusobama. Žrtvovahu zlodusima, a ne Bogu, bogovima kojih nisu poznavali; novim bogovima koji dođoše nedavno, kojih se nisu bojali očevi vaši. Zanemario si Stijenu koja te rodila i zaboravio Boga koji te sazdao. I kad Gospod to vidje, u gnjevu odbaci svoje sinove i kćeri svoje. I reče: ‘Lice ću svoje sakriti od njih, vidjet ću što će im biti kraj; jer oni su naraštaj opak, sinovi u kojih vjernosti nema“ (Ponovljeni zakon 32,16-20).

„Oni me izazvaše na ljubomoru onime što Bog nije, razjariše me svojim ništavilima; i ja ću njih učiniti ljubomornima onima što puk nisu, narodom bezumnim razjarit ću ih. Jer U MOJEMU GNJEVU OGANJ SE RASPLAMSAO, i gorjet će do dubina šeolskih; i proždrijet će zemlju i urod njezin, i SPALIT ĆE TEMELJE GORA. Na njih ću zla zgrnuti, svoje ću strijele potrošiti na njih. Glad će ih moriti, a ognjice i ljute pošasti proždirati. I zub zvjeradi poslat ću na njih, s otrovom zmija što gmižu u prašini“ (Ponovljeni zakon 32,21-24).

„I dogodit će se da će taj koji bude označen kao onaj koji ima ono što je POD KLETVOM BITI OGNJEM SPALJEN, on i sve što je njegovo, jer je prekršio savez Gospodnji i jer je počinio besramlje u Izraelu“ (Jošua 7,15).

Gnjev Božji proždrijet će one koji ga izazivaju idolopoklonstvom.

„Tad se potrese zemlja i uzdrma, uzdrhtaše temelji neba i potresoše se, jer ON GNJEVOM PLANU. Iz nosnica mu dim se diže, a IZ USTA MU OGANJ PROŽDIRAŠE; ugljevlje se od njeg’ pali“ (2. Samuelova 22,8-9).

„Djeca kupe drva i očevi vatru pale, a žene mijese tijesto da naprave kolače Kraljici neba, i lijevaju ljevanice drugim bogovima kako bi me razjarile. Zar oni mene razjaruju?’ riječ je Gospodnja. ‘Zar ne sebe, na sramotu lica svojega?’ Zato ovako veli Gospodin Gospod: ‘Gle, gnjev moj i srdžba moja izlit će se na ovo mjesto, na ljude i na stoku i na stabla poljska i na rod zemaljski; i USPLAMTJET ĆE, I UGASIT’ SE NEĆE’“ (Jeremija 7,18-20).

Bog kroz oganj poziva na pokajanje.

„Uto PADNE OGANJ GOSPODNJI i spali paljenicu i drva i kamenove i prašinu i isuši vodu što bijaše u jarku. Pa kad to vidje sav puk, padoše na lica svoja i rekoše: ‘Gospod, on je Bog! Gospod, on je Bog!’“ (1. Kraljevima 18,38-39).

„Tada mu reče: ‘Izađi i stani na gori pred Gospodom.’ I gle, Gospod bijaše prolazio, a pred Gospodom snažan i silan vihor — parao je gore i lomio hridi. Ali Gospod nije bio u vihoru. I poslije vihora bijaše potres, ali Gospod nije bio u potresu. I poslije potresa bijaše oganj, ali Gospod nije bio u ognju. I poslije ognja tih i tanan glas“ (1. Kraljevima 19,11-12).

Bog potvrđuje svoje sluge kroz oganj.

„Nato Ilija odgovori i kaza pedesetniku: ‘Ako li sam ja čovjek Božji, neka siđe oganj s neba i proždre tebe i tvoju pedesetoricu.’ I SIĐE OGANJ S NEBA I PROŽDRIJE njega i njegovu pedesetoricu“ (2. Kraljevima 1,10).

„I dogodi se, dok su oni tako išli i razgovarali, kad gle: OGNJENA KOLA I OGNJENI KONJI, koji stadoše između njih dvojice. I Ilija u vihoru uzađe u nebo“ (2. Kraljevima 2,11).

Bog očituje svoju slavu kroz oganj.

„I sagradi ondje David žrtvenik Gospodu i prinese paljenice i pomirnice; i zazove Gospoda, a ON GA USLIŠI SPUSTIVŠI OGANJ S NEBA na žrtvenik za paljenice“ (1. Ljetopisa 21,26).

„I kad Salomon dovrši molitvu, SPUSTI SE OGANJ S NEBA i proždrije paljenicu i žrtve; i slava Gospodnja ispuni Dom“ (2. Ljetopisa 7,1).

Srce iskrenih vjernika gori za Boga.

„Razgori se srce moje u meni, na samu pomisao buknuo bi oganj. Tad jezikom svojim prozborih: ‘Obznani mi, Gospode, svršetak moj i kolika je mjera mojih dana, da znam kako ništavan ja sam’“ (Psalam 39,3-4).

„I rekoše jedan drugomu: ‘Nije li srce naše gorjelo u nama dok nam je putem govorio i dok nam je razlagao Pisma?’“ (Luka 24,32).

Pravedni Božji sud i srdžba kroz oganj.

„Na opake podaždit će zamkama: oganj i sumpor i plameni vihor bit će dio čaše njihove“ (Psalam 11,6).

„Kao što se dim rasplinjuje, tako i njih rasplini; kao što se vosak topi pred ognjem, tako nek izginu opaki pred licem Božjim“ (Psalam 68,2).

„Dokle, Gospode? Zar ćeš se skrivati zauvijek? Hoće li srdžba tvoja KAO OGANJ GORJETI?“ (Psalam 89,46).

„Oblaci i tmina okružuju njega, pravednost i pravda temelj su prijestolja njegova. OGANJ IDE PRED NJIM i spaljuje uokolo protivnike njegove. Munje njegove osvjetljuju svijet, zemlja gleda i dršće. GORE SE TOPE KAO VOSAK pred licem Gospoda, pred licem Gospodara sve zemlje“ (Psalam 97,2-5).

„Hvalite Gospoda sa zemlje, nemani morske i svi bezdani! OGNJU i tučo, sniježe i maglo, olujni vjetre što IZVRŠAVAŠ RIJEČ NJEGOVU!“ /Psalam 148,7-8

„Može li čovjek nositi oganj u svojim njedrima a da mu odjeća ne izgori? Može li čovjek hoditi po užarenom ugljevlju a da si noge ne opeče? Tako biva onomu koji ide k ženi bližnjega svojega: tko god je se dotakne, neće ostati nekažnjen“ (Izreke 6,27-29).

Ljubav kao Božji oganj.

„Jer ljubav je jaka kao smrt, ljubomora teška kao Šeol. Žar je njezin žar ognja i plamena Gospodnjega“ (Pjesma 8,6).

Naš govor kao oganj.

„Nevaljao čovjek iskapa zlo, a na usnama mu je kao oganj plameni“ (Izreke 16,27).

„Tako je i jezik malen ud, a velikim se diči. Gle malena ognja, koliku li šumu zapali! A jezik je oganj, svijet nepravde. Tako je jezik postavljen među našim udovima: kalja cijelo tijelo te, zapaljen od pakla, zapaljuje i kotač života“ (Jakovljeva 3,5-6).

Božji duh sudi i spaljuje sve nečisto.

„Kad Gospodin spere nečist kćeri sionskih i očisti krv Jeruzalema iz njegove sredine DUHOM ŠTO SUDI I DUHOM ŠTO SPALJUJE, tada će Gospod stvoriti na svakome mjestu gore Siona i nad zborovima njezinim oblak i dim danju, a sjaj plamena ognja noću“ (Izaija 4,4-5).

„Jer opačina plamti kao oganj; proždire draču i trnje i spaljuje šumski gustiš, pa se uskovitla u stupu od dima. Od srdžbe Gospoda Nad Vojskama zemlja će se zapaliti i puk će biti kao hrana ognju; nitko neće štedjeti brata svojega“ (Izaija 9,18-19).

„Zato će Gospodin, Gospod Nad Vojskama, poslati neishranjenost pretilnicima svojim; i pod slavom svojom ZAPALIT ĆE PLAMEN KAO PLAMEN OGNJENI. I svjetlost Izraelova postat će oganj, a Svetac njegov bit će plamen; i sažgat će i proždrijeti trnje njegovo i draču njegovu u jednome danu. I uništit će slavu šume njegove i plodna polja njegova, i duše i tijela; i bit će kao bolesnik kad klone“ (Izaija 10,16-18).

„’Sada ću ustati’, veli Gospod, ‘sada ću se uzdići, sada uzvisiti. Začeste sijeno, izrodit ćete slamu; vaš dah je OGANJ KOJI ĆE VAS PROŽDRIJETI. I puci će biti sažgani u vapno, kao trnje posječeno izgorjet će u vatri. Čujte što sam učinio, vi koji ste daleko, a vi koji ste blizu upoznajte mi snagu!’ Na Sionu strepe grješnici, trepet obuze licemjere: ‘Tko će od nas boraviti s OGNJEM ŠTO PROŽDIRE, tko će od nas sa žarom boraviti vječnim?’“ (Izaija 33,10-14).

Kazna na sve astrologe, proricatelje sudbina, koji se bave horoskopom i čitaju iz zvijezda.

„Izmorila si se od mnoštva svojih savjeta. Neka sad ustanu oni koji raščlanjuju nebesa, koji proriču po zvijezdama, koji predviđaju po mjesecima, i spase te od onoga što će doći na te. Gle, oni su kao pljeva, OGANJ ĆE IH SAŽEĆI. Neće izbaviti dušu svoju iz ruke plamena. Neće biti žerave da se tko ogrije, ni ognja da preda nj posjedne“ (Izaija 47,13-14).

Božji gnjev neugasiv.

„Jer Gospod, evo, DOLAZI S OGNJEM, a kola su njegova poput vihora; da gnjev svoj iskali u jarosti, a prijekor svoj plamenima ognjenim. Jer Gospod će ognjem i mačem svojim suditi svakome tijelu, i bit će mnogo pobijenih od Gospoda“ (Izaija 66,15-16).

„…da zbog zlih djela vaših jarost moja ne izađe kao vatra i plane tako da je NITKO NE MOŽE UGASITI“ (Jeremija 4,4).

„Zato ovako veli Gospod, Bog Nad Vojskama: ‘Zato što ste izrekli tu riječ, ja ću, evo, učiniti da moje riječi u tvojim ustima budu KAO OGANJ, a puk ovaj drva, da ih proždru“ (Jeremija 5,14).

„Stoga rekoh: ‘Neću ga više spominjati niti ću više govoriti u ime njegovo.’ Ali mi u srcu bijaše kao OGANJ USPLAMTJELI, zatvoren u kostima mojim; i izmorih se zadržavajuć’ ga, i ne mogoh više“ (Jeremija 20,9).

Bog će uzvratiti lažnim prorocima i sanjarima koji govore u Njegovo ime.

„Nije li riječ moja kao oganj’, riječ je Gospodnja, ‘i kao malj što razbija hridinu? Evo me, stoga, protiv proroka’, riječ je Gospodnja, ‘koji kradu riječi moje jedan od drugoga. Evo me protiv proroka’, riječ je Gospodnja, ‘koji mlate jezikom svojim i govore: ‘Riječ je Gospodnja’. Evo me protiv onih koji prorokuju lažne snove“ (Jeremija 23,29-32).

Kad Bog pusti oganj na vas, bit ćete svjesni Božjeg gnjeva i pravedne osude nad vama.

„S VISINE PUSTI OGANJ u kosti moje i svlada ih; nogama mojim razape mrežu i svrnu me nazad; učini me napuštenim i klonulim povazdan“ (Tužaljke 1,13).

„U žestini gnjeva polomi rog Izraelu, povuče nazad desnicu svoju pred neprijateljem i raspali u Jakovu kao PLAMENI OGANJ ŠTO PROŽDIRE SVE UOKOLO. Lȗk je svoj zapeo kao neprijatelj, desnicu svoju postavio kao protivnik i pobio sve što je oku milo. Na šator kćeri sionske kao oganj jarost svoju izli“ (Tužaljke 2,3-4).

„Kao što se skuplja srebro i mjed i željezo i olovo i kositar usred peći da se oko njega raspali oganj kako bi ga rastalio, tako ću i ja vas skupiti u svojemu gnjevu i u svojoj jarosti, i postaviti vas i rastaliti. Jest, sabrat ću vas i RASPALITI OKO VAS OGANJ BIJESA SVOJEGA te ćete se usred njega rastaliti. Kao što se srebro u peći tali, tako ćete se vi u njemu rastaliti; i spoznat ćete da sam ja, Gospod, na vas izlio jarost svoju’“ (Ezekiel 22,20-22).

Kad nema Božjih pravednika koji bi zagovarali, Bog uništava bezbožni narod.

„I dođe mi riječ Gospodnja govoreći: ‘Sine čovječji, reci joj: ‘Ti si zemlja koja se nije očistila, na koju u dan gnjeva kiša nije pala.’ Urota je njezinih proroka sred nje poput lavova što riču razdirući plijen; duše proždiru, uzimaju blago i dragocjenosti, umnažaju sred nje udovice njezine… Knezovi su njezini sred nje kao vuci što razdiru plijen, krv prolivši i pogubivši duše kako bi ugrabili dobit… Puk zemaljski tlači nemilice i pljačkom otimlje; i zlostavlja uboga i potrebita, a došljaka tlači nepravedno. I tražio sam među njima nekoga tko bi sagradio zid i stao na proboj preda me za tu zemlju da je ne zatrem, ali ne nađoh. Zato i IZLIH NA NJIH SVOJ GNJEV, UNIŠTIH IH OGNJEM BIJESA SVOJEGA; put njihov svalit ću na glavu njihovu’, riječ je Gospodina Gospoda“ (Ezekiel 22,23-31).

„I svalit ću na te svoju ljubomoru, te će s tobom postupiti jarosno. Odsjeći će tvoj nos i uši tvoje, a potomstvo tvoje od mača će pasti. Oni će odvesti tvoje sinove i tvoje kćeri, a ostatak tvoj bit će OGNJEM PROŽDRT“ (Ezekiel 23,25).

Pravednici će biti Božja osuda na bestidnike i preljubnike. Isto kao i Noa što je osudio svijet i postao baštinikom pravednosti po vjeri.

„No ljudi pravedni, oni će im suditi sudom za preljubnice i sudom za one koje krv prolijevaju, jer — one su preljubnice i krv im je na rukama. Jer ovako veli Gospodin Gospod: ‘Dovest ću na njih svjetinu i predat ću ih da budu užas i plijen. I svjetina će ih kamenjem zasuti i isjeći ih mačevima svojim. Pobit će njihove sinove i kćeri njihove, a DOMOVE IM OGNJEM SPALITI. Tako ću bestidnost istrijebiti iz zemlje, da se sve žene opomenu i ne čine prema vašim bestidnostima. I svalit će na vas vašu bestidnost, i snosit ćete krivnju za grijehe sa svojim kumirima. Tada ćete spoznati da sam ja Gospodin Gospod’“ (Ezekiel 23,45-49).

„Past ćeš na otvorenom polju, jer ja tako rekoh’, riječ je Gospodina Gospoda. ‘I POSLAT ĆU OGANJ na Magog i na one koji spokojno žive na otocima; i spoznat će da sam ja Gospod“ (Ezekiel 39,5-6).

„Prijestolje mu kao PLAMENOVI OGNJENI, a kotači mu kao rasplamsali oganj. Ognjena je rijeka tekla i izlazila ispred njega; tisuću tisuća služilo je njemu i mirijada mirijadā stajala je pred njim. Sud zasjede i knjige se otvoriše“ (Daniel 7,9-10).

Nažalost, i životinje koje je Bog stvorio da budu u vlasti čovjeka, potpale su pod patnju zbog čovječjeg grijeha.

„Kako li stoka uzdiše! Lutaju stada goveda jer nemaju paše; čak i stada ovaca kaznu podnose. Tebi, Gospode, vapijem; jer oganj proždrije pašnjake pustinjske i PLAMEN SPALI SVA STABLA POLJSKA. Čak i zvijeri poljske čeznu za tobom, jer rijeke vode presušiše i oganj proždrije pašnjake pustinjske“ (Joel 1,18-20).

„Ovako veli Gospod: ‘Zbog tri prijestupa sinova Amonovih, i zbog četiri, neću opozvati kaznu njihovu — jer su parali trudnice gileadske da bi proširili svoje područje; nego ću ZAPALITI OGANJ na zidinama Rabe da proždre tvrđave njezine, s pokličem u dan boja, s vihorom u dan oluje“ (Amos 1,13-14).

„A ja ću mu’, riječ je Gospodnja, ‘biti ognjeni zid unaokolo i bit ću slava usred njega’“ (Zaharija 2,5).

Pravednici će se kroz oganj pročistiti.

„Sve što podnosi vatru, provucite kroz vatru i bit će čisto; ali neka se očisti i vodom očišćenja. A sve što ne podnosi vatru provucite kroz vodu“ (Brojevi 31,23).

„Dušu je našu na životu održao i nije dao da nam posrne noga. Jer ti si nas iskušao, Bože, pročistio nas kao što se pročišćava srebro. Uveo si nas u mrežu, stavio breme na slabine naše. Pustio si da nam ljudi zajašu za vrat, išli smo kroz vatru i kroz vodu, ali si nas doveo u izobilje“ (Psalam 66,9-12).

„Kad preko voda prelaziš, ja sam s tobom; ili preko rijeka, preplavit’ te neće. Kad pođeš u oganj, nećeš se opeći i plamen te opaliti neće“ (Izaija 43,2).

„I dogodit će se po svoj zemlji’, riječ je Gospodnja, ‘da će dva dijela u njoj biti istrijebljena i izginuti, a trećina će se u njoj ostaviti. I tu ću trećinu PROVESTI KROZ OGANJ, i pročistit ću ih kao što se pročišćava srebro i iskušati ih kao što se iskušava zlato. Oni će zazvati moje ime, i ja ću im se odazvati. Reći ću: ‘To je moj puk’, a oni će reći: ‘Gospod je Bog moj’“ (Zaharija 13,8-9).

Božji sud – velik i strašan. Tko može opstati?

„Ali tko će podnijeti dan njegova dolaska i tko će se održati kad se on pojavi? Jer on je KAO OGANJ LJEVAČEV i kao sapun peračā“ (Malahija 3,2).

„A već je i sjekira na korijen stablima položena; svako se dakle stablo koje ne rađa dobrim plodom siječe i u oganj baca. Ja vas, istina, krstim u vodi na pokajanje, ali onaj koji za mnom dolazi jači je od mene. Nisam dostojan obuću mu nositi. On će vas krstiti u Duhu Svetome i ognju. Njemu je vijača u ruci njegovoj; i pročistit će gumno svoje i skupiti žito svoje u žitnicu, a PLJEVU SPALITI OGNJEM NEUGASIVIM“ (Matej 3,10-12).

„Kao što se dakle kukolj sabire i ognjem spaljuje, tako će biti na svršetku ovog svijeta. Sin Čovječji poslat će svoje anđele, i oni će sabrati iz njegova kraljevstva sve sablazni i sve koji čine bezakonje i BACITI IH U PEĆ OGNJENU. Tamo će biti plač i škrgut zubi“ (Matej 13,40-42).

„Tako će biti na svršetku svijeta: izaći će anđeli i odijeliti zle isred pravednih, i BACITI IH U PEĆ OGNJENU. Tamo će biti plač i škrgut zubi“ (Matej 13,49-50).

„Tada će reći i onima slijeva: ‘Odlazite od mene, prokleti, u OGANJ VJEČNI što je pripravljen đavlu i anđelima njegovim“ (Matej 25,41).

„Pakao, OGANJ NEUGASIVI, gdje crv njihov ne umire i oganj se ne gasi“ (Marko 9,43-44).

Ne smijemo zazivati Božju kaznu, nemamo to pravo osim Boga. Osveta je isključivo Božja.

„A kad to vidješe njegovi učenici Jakov i Ivan, rekoše: ‘Gospodine, hoćeš li da reknemo OGNJU NEKA SIĐE S NEBA i zatre ih, kako je i Ilija učinio?’ A Isus, okrenuvši se, prekori ih i reče: ‘Ne znate vi kakva ste duha!“ (Luka 9,54-55).

„Ta znamo Onoga koji je rekao: Moja je osveta, ja ću uzvratiti — govori Gospodin, i opet: Gospod će suditi puku svojemu. STRAŠNO JE UPASTI U RUKE BOGA ŽIVOGA“ (Hebrejima 10,30-31).

„Oganj dođoh baciti na zemlju i što ću ako se već zapalio?“ (Luka 12,49).

„I kad se navrši četrdeset godina, u pustinji gòre Sinaj ukaza mu se anđeo Gospodnji u plamenu gorućega grma“ (Djela 7,30).

Svačije djelo će proći kroz oganj i razotkriti se.

„Ako li tko nadograđuje na ovome temelju zlatom, srebrom, dragim kamenjem, drvima, sijenom, slamom, svačije će se djelo očitovati. Dan će ga naime pokazati, jer će se U OGNJU OTKRITI. I svačije će djelo, kakvo god bilo, OGANJ ISKUŠATI“ (1. Korinćanima 3,12-13).

„Jer prȁvo je pred Bogom da nevoljom uzvrati onima koji vas nevoljom pritišću, a vama — nevoljom pritisnutima — spokojem, zajedno s nama, kad se Gospodin Isus objavi s neba sa svojim moćnim anđelima U OGNJU PLAMENOM i uzvrati osvetom onima koji ne znaju Boga i koji se ne pokoravaju evanđelju Gospodina našega Isusa Krista. Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave snage njegove“ (2. Solunjanima 1,6-9).

„Zato, budući da smo primili kraljevstvo neuzdrmljivo, imajmo milost po kojoj služimo kako je Bogu ugodno, sa strahopoštovanjem i bogobojaznošću. Jer naš je Bog OGANJ KOJI PROŽDIRE“ (Hebrejima 12,28-29).

Naša vjera se kuša kroz vatru.

„Kad preko voda prelaziš, ja sam s tobom; ili preko rijeka, preplavit’ te neće. Kad pođeš u oganj, nećeš se opeći i plamen te opaliti neće“ (Izaija 43,2).

„A ova trojica ljudi — Šadrak, Mešak i Abed-Nego — padoše svezani u peć ognjenu užarenu… Nato odgovori i reče: ‘Gle, ja vidim četiri čovjeka, odriješeni hodaju posred ognja i ništa im se zlo ne događa; a četvrti je izgledom nalik Sinu Božjemu’“ (Daniel 3,23-25).

„…da se prokušanost vaše vjere — mnogo dragocjenija od zlata propadljivoga koje se u vatri kuša — nađe na hvalu i čast i slavu o objavljenju Isusa Krista“ (1. Petrova 1,7).

„…i gradove Sodomu i Gomoru U PEPEO PRETVORI, propašću osudi i za primjer budućim bezbožnicima postavi… znade Gospodin pobožne iz kušnji izbavljati, a nepravedne čuvati za dan suda da budu kažnjeni“ (2. Petrova 2,6.9).

Božja osuda i uništenje svih koji se nisu pokajali.

„Zato čekajte na me’, riječ je Gospodnja, ‘do dana kad ću ustati na lovinu; jer moja je odredba da se skupe narodi, da saberem kraljevstva, kako bih na njih izlio srdžbu svoju, svu žestinu gnjeva svojega. Jer sva će ZEMLJA BITI PROŽDRTA OGNJEM moje revnosti“ (Sefanija 3,8).

„A sadašnja nebesa i zemlja istom su riječju pohranjena i čuvaju se za OGANJ U DAN SUDA i propasti bezbožnih ljudi“ (2. Petrova 3,7).

„No kao tat u noći doći će dan Gospodnji, u koji će nebesa s praskom proći i počela se — spaljena — raspasti, a ZEMLJA I DJELA NA NJOJ IZGORJETI“ (2. Petrova 3,10).

„Glava mu i vlasi bijele kao bijela vuna, kao snijeg, a OČI MU KAO PLAMEN OGNJENI“ (Otkrivenje 1,14).

„I peti anđeo zatrubi; i vidjeh zvijezdu što je s neba pala na zemlju; i bȋ joj dan ključ ždrijela bezdanova. I otvori ždrijelo bezdanovo, a iz ždrijela se vinu dim kao dim velike peći, i potamni sunce i zrak od dima iz ždrijela“ (Otkrivenje 9,1-2).

„A Smrt i Podzemlje bijahu bačeni u jezero ognjeno. To je druga smrt. I tko god se ne nađe zapisan u Knjizi života, bȋ bačen u jezero ognjeno“ (Otkrivenje 20,14-15).

„A strašljivima i nevjernima i odvratnima i ubojicama i bludnicima i vračarima i idolopoklonicima i svim lašcima udio je u jezeru što gori ognjem i sumporom. To je druga smrt“ (Otkrivenje 21,8).

Otac i sin na dramatičnom videu ispod su preživjeli.

Čak i nevjernici zazivaju Boga u nevolji. Ovako će biti na dan Božjeg suda. Veliki strah i panika među ljudima zbog Božjeg gnjeva.

Ništa nije slučajno, pa tako ni ovi ogromni požari po Kaliforniji i elitnim gradovima. Govori se da su učestali požari tamo posljedica klimatskih promjena. No, mi znamo da se ništa na ovom svijetu ne događa bez Božjeg dopuštenja. Postoji razlog zašto Bog dopušta nevolje i katastrofe na neki narod, zemlju, grad. Razlog je taj što Bog pokazuje svoje lice i gnjev. Ništa sa ovoga svijeta ne možemo ponijeti sa sobom. Naša bogatstva i materijalna dobra će izgorjeti. Sve vrijednosti koje ulažemo u ovu zemlju će propasti.

Postavlja se pitanje, kad ostanemo bez svega, što nam ostaje? Vrijeme je da se vratimo Bogu.

Više na temu pisali smo prije nekih godinu dana kada je ogroman požar zahvatio okolicu Splita u članku Vatrena stihija nad Splitom tek upozorenje.