Je li Bog doslovno stvorio svijet u šest dana?

Je li Bog doslovno stvorio svijet u šest dana prije nekoliko tisuća godina? To je ono što uči Biblija. To je uvjerenje većine Židova i kršćana od početka. Neki vjernici smatraju da je to posve nebitno, no pogledajmo zašto ipak jest važno.

Prije svega razmotrimo ukratko stvaranje iz knjige Postanka:

• Zemlja, svjetlost, večer, jutro, prvi dan;
• svod koji je odvajao vodu, svod nazvan nebom, večer, jutro, drugi dan;
• kopno, mora, sjemena, zelenila, stabla, večer, jutro, treći dan;
• svjetlila na nebeskom svodu – Sunce i Mjesec, i zvijezde, večer, jutro, četvrti dan;
• morska stvorenja, ptice, večer, jutro, peti dan;
• kopnene životinje, zvijeri, gmazovi, čovjek, večer, jutro, šesti dan.

DOSLOVNI DAN

Kad se gleda originalni tekst, autor je bio nadahnut da koristi određene hebrejske riječi. Primjerice, riječ „dan“ koristi se prvo u 14. stihu:

„I reče Bog: ‘Neka budu svjetlila na nebeskom svodu da odijele DAN od noći, i neka budu za znake i razdoblja i dane i godine; i neka budu za svjetlost na nebeskom svodu da rasvjetljuju zemlju.’ I bi tako. I načini Bog dva velika svjetlila: veće svjetlilo da vlada danom i manje svjetlilo da vlada noću — i zvijezde.“ /Postanak 1,14-16

Da bi život započeo na Zemlji trebalo je započeti s ovim ciklusom u kojem su dani i godine povezani. Stoga, već ovaj prvi stih u kojem se spominju dani i godine dokazuje da se radi o doslovnim danima stvaranja. Ako primijenimo obrazac u kojem je za Boga jedan dan tisuću godina, tada ovaj stih u kojem Bog stvara sunce i mjesec da raspoznajemo dan od noći, kao ni kalendar po kojem ćemo brojati dane i godine, nemaju nikakvog smisla. Zemlja, sunce i mjesec savršeno su usklađeni kako bi nam dali dan od 24 sata. Dani su definirani i u kontrastu s godinama, dakle, nema nikakve šanse da se radi o tisućama ili milijunima godina stvaranja.

Riječ „dan“ na hebrejskom korištena je 2.301 puta i uvijek znači doslovni dan. Samo gledajući prva četiri dana stvaranja kad su stvoreni Zemlja i svemir otkriva se da je čak jedna trećina stihova posvećena kronologiji stvaranja.

Bog je dao obećanje da će Zemlja uvijek imati ciklus od dana i noći, trajno kao i Davidovo kraljevstvo.

„Ovako veli Gospod: ‘Ako raskinete savez moj s danom i savez moj s noći, tako da ne bude ni dana ni noći u njihovo vrijeme, raskinut će se i savez moj s Davidom, slugom mojim, te neće imati sina koji bi kraljevao na prijestolju njegovu…“ /Jeremija 33,20-21

Neki tvrde kako su dani stvaranja figurativni, no prema poznatom stručnjaku za hebrejski jezik u usporedbi s poetskim izražavanjem na hebrejskom jeziku, vjerojatnost da je izvještaj stvaranja iz Postanka doslovno povijesno činjenični, a ne poetski, iznosi čak 99,5%. Jednako kao što i tjedan od sedam dana postoji od početka bilježenja povijesti. Unatoč pokušajima izmjene brojanja dana i kalendara, Bog je od početka uspostavio obrazac računanja dana 6+1.

„Jer je u šest dana Gospod stvorio nebo i zemlju, more i sve što je u njemu, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Gospod blagoslovio dan subotnji i posvetio ga.“ /Izlazak 20,11

Na isti način kako je Bog stvarao, Bog želi da odmaramo sedmoga dana. Bog ne kaže da je stvarao 6.000 godina, a zatim odmarao, inače obrazac da ga slijedimo ne bi imao smisla.

„Tako bude dovršeno nebo i zemlja i sva vojska njihova. A sedmoga dana dovrši Bog djelo svoje što ga učini. I počinu u sedmi dan od svega djela svojega što ga učini.“ /Postanak 2,1-2

Također, ne vidimo nikakve nove vrste životinja u kreaciji, osim izmjene u smislu podvrsta. Ako dani stvaranja nisu doslovni, onda nisu ni Božje zapovijedi, od kojih jedna kaže da odmaramo sedmoga dana.

BIBLIJSKO RODOSLOVLJE

Nadalje, biblijsko rodoslovlje ide unatrag do Adama koji je stvoren šestoga dana. Adam i Eva su posljednji nastali u kreaciji jer im je Bog dao vlast da upravljaju čitavom kreacijom i imenuju svaku životinju. U to nikako ne možemo uklopiti milijune godina stvaranja putem evolucije. Možemo biti sigurni u knjigu Postanka kao povijesni izvještaj, kao i činjenicu da je Adam živio 930 godina.

„Ovo je knjiga rodoslovlja Adamova. U dan kad Bog stvori čovjeka, slična Bogu on ga načini. Muško i žensko stvori ih; i blagoslovi ih, i u dan kad bijahu stvoreni nazva ih imenom njihovim — čovjek. I poživje Adam stotinu i trideset godina te rodi sina sebi slična, na svoju sliku; i nadjenu mu ime Šet. I pošto rodi Šeta, bijaše dana Adamovih osam stotina godina te izrodi još sinova i kćeri. I u svemu bijaše dana što ih Adam proživje devet stotina i trideset godina. Potom umrije.“ /Postanak 5,1-5

Životni vijek je drastično opao nakon Noinog potopa. Naša grešnost je počela utjecati na našu genetiku. A i Zemljina atmosfera bila je drugačija nakon potopa. To dokazuju i fosilizirane biljke i životinje koje su bile drugačije, osobito u veličini, i ne bi odgovarale današnjem okolišu ili imale mogućnost preživjeti u atmosferi kakva je danas.

Rodoslovlja su također jasni povijesni izvještaj, a ne poetsko izražavanje. Tako nam od Adama do Abrahama daju period od 2.000 godina, a od Abrahama do Krista još 2.000 godina, a od Krista do danas imamo narednih 2.000 godina. Dakle, sveukupno oko 6.000 godina. Nije li zanimljivo da Biblija smješta globalni potop u razdoblje od prije 4.300 godina? A to je ujedno vrijeme za koje sekularni znanstvenici i povjesničari tvrde da su nestali svi ljudski spisi. Najstarije drevne zapise koje imamo su oni od Sumerana. Čak i kad bismo proširili vremensku skalu dodavši stotine, pa i tisuće godina, nema nikakve šanse da dodamo milijune godina kako nas uče. Biblijska genealogija upravo dokazuje povijesnu vremensku skalu unatrag do Adama. Nemoguće je uklopiti milijune godina iz jednostavnog razloga što su Adam i Eva bili odgovorni brinuti se za zemlju i životinje.

ŽIVOT PRIJE SMRTI, A NE OBRNUTO!

Drugi važan razlog je Adamova odgovornost za donošenje prokletstva grijeha, smrti, bolesti i patnje na ovaj svijet. Za razliku od evolucionstičke skale koja prikazuje sve ove smrtne ishode u samom procesu kroz milijune godina prije nego što su ljudi uopće evoluirali. Evolucija = proces smrtnih ishoda stvara život. Božja kreacija = prvo život, potom smrt zbog pada u grijeh. Bog nije stvarao putem smrtnih ishoda (evolucijom). Bog je stvorio kreaciju i čovjeka i sve je bilo veoma dobro.

Uviđate li problem? Grijeh i patnja došli su na svijet pobunom čovjeka protiv Boga, a ne da su bili dio izvorne Božje kreacije. Bog je zapovjedio Adamu:

„Sa svakoga drveta u vrtu slobodno jedi, ali s drveta spoznaje dobra i zla da nisi jeo! Jer u dan kad s njega pojedeš, zasigurno ćeš umrijeti!“ /Postanak 2,16-17

Da biste imali smrt, prvo morate imati život, a ne obrnuto.

Ako je sve nastalo evolucijom, tada Božja zapovijed čovjeku ne bi imala smisla. Uostalom, ako je smrt bila metoda Božjeg stvaranja, onda je sam Bog odgovoran za grijeh i zlo na svijetu. Tada ni Kristova žrtva na križu nema nikakvog smisla – koja je upravo trebala slomiti prokletstvo grijeha i smrti. Ako stvaranje nije doslovno, nije ni prokletstvo zemlje doslovno, a nije ni Kristova žrtva doslovna.

„Jer kako po čovjeku bȋ smrt, po Čovjeku i uskrsnuće mrtvih. Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi biti oživljeni.“ /1. Korinćanima 15,21-22

Možda je upravo zato Isus nosio krunu od trnja simbolizirajući trijumf nad prokletstvom. Ponio je naše prokletstvo i postao za nas prokletstvom… i slomio prokletstvo.

„Zemlja neka je zbog tebe prokleta!… Rađat će ti i TRNJEM i korovom.“ /Postanak 3,17-18

„I vojnici spletoše vijenac od TRNJA, staviše mu na glavu i zaogrnuše ga grimiznim plaštem.“ /Ivan 19,2

REFERENCE NA STARI ZAVJET

Možda neki od vas mislite kako nije važno vjerovati u doslovno stvaranje svijeta. Pogledajmo zašto je ipak važno. Prvo, da bi se sačuvala poruka cjelokupne Biblije, osoba mora razumjeti da su prve stranice Biblije točni povijesni izvještaj – izvorni grijeh, izopačenost čovječanstva i naša potreba za spasenjem. Drugo, sam Isus je smatrao knjigu Postanka pravom poviješću, budući da postoji 40 Njegovih referenci na starozavjetne događaje, od Adama i Eve, Noinog potopa, Jone i ribe, Sodome i Gomore i dr. Isus je čak učio da je vremenska skala iz Postanka povijesno točna. Pozivajući se na Postanak, Isus je rekao:

„Niste li pročitali: Stvoritelj od početka muško i žensko stvori ih.“ /Matej 19,4

Sam Isus je rekao da su Adam i Eva stvoreni na početku, a ne da su stvarani milijunima godina kroz neki evolucionistički proces.

Treće, apostol Pavao i ostali novozavjetni autori jasno su vjerovali knjizi Postanka i temeljili svoje razumijevanje Krista i Božjeg djela u svijetu na njenim temeljima. Samo pogledajte sva mjesta u Novom zavjetu koja se pozivaju na knjigu Postanka. Dobar primjer su Djela 17 kada je Pavao razgovarao s grčkim filozofima kojima je rekao:

„Bog koji stvori svijet i sve što je na njemu, on koji je Gospodar neba i zemlje, ne prebiva u rukotvorenim hramovima niti ga ljudske poslužuju ruke, kao da bi što trebao on koji svima daje život i dah i sve. I od jedne krvi stvori svaki ljudski narod da prebiva po svem licu zemlje.“ /Djela 17,24-26

Petar je rekao sljedeće:

„…da se sjetite riječi što ih prorekoše sveti proroci i zapovijedi nȃs apostola Gospodinovih i Spasiteljevih.“ /2. Petrova 3,2

„…nebesa bijahu odavna i zemlja postade iz vode i po vodi, riječju Božjom. Po njima ondašnji svijet propade vodom potopljen.“ /2. Petrova 3,5-6

„Jer ono nevidljivo njegovo, njegova vječna i sila i božanstvo, umom se razabire u djelima od stvaranja svijeta…“ /Rimljanima 1,20

„Tako je i pisano: Prvi čovjek, Adam, posta duša živa; posljednji Adam — duh životvorni.“ /1. Korinćanima 15,45

Bog je stvorio čovjeka svojom silom, nije evoluirao od majmuna do stadija u kojem je postao takav.

ILI PRIHVATITE BOŽJU RIJEČ U CJELINI ILI NIŠTA!

I ono što je najvažnije, naše krivo gledište na stranice Biblije koje se smatraju doslovnim povijesnim događajima dovodi u pitanje sam autoritet Biblije. Biti vjeran Bogu znači pouzdati se u Njegovu Riječ onako kako nam se otkriva bez pokušaja izmjene ili uklapanja sekularnih gledišta. Kršćani koji kompromitiraju prve stranice Biblije, vrlo vjerojatno isto rade i s drugim dijelovima Pisma. Vrlo je važno imati ispravno razumijevanje po Božjem Duhu svega onoga što nam otkriva. Jer jedno krivo učenje automatski vuče drugo, treće, četvrto i tako unedogled. Kršćani koji se čvrsto drže vjere su oni koji imaju korijen, korijen od početka objavljene Božje Riječi. Življenje kršćanina u sili ovisi o oslanjanju na Božju Riječ u cjelini. Isus dovodi u vezu poznavanje Pisma i silu Božju.

„A Isus im, odgovorivši, reče: ‘U zabludi ste, ne poznavajući ni Pisama ni sile Božje.“ /Matej 22,29

„A on reče: ‘Naprotiv, blaženi oni koji slušaju riječ Božju i drže je.“ /Luka 11,28

Knjiga Postanka je temelj kršćanske vjere. Nemate nijedan novozavjetni nauk koji se ne temelji na Postanku. Potrebna je vjera bilo za izvještaj biblijskog stvaranja ili za milijune godina evolucije.

Nitko nije bio u vrijeme stvaranja svijeta. Ili ćemo vjerovati Bogu ili ljudima.

„Gdje si bio kad zemlju utemeljih? Kazuj, ako razbora imaš! Tko je odredio mjere njezine? Znaš li? Ili tko je nad njom uže razapeo?“ /Job 38,4-5

Ali kad pogledate Zemlju, sunce i planete koji se rotiraju u svemiru pod nevjerojatnim stupnjem preciznosti kako bismo imali dane, godine, godišnja doba, toplinu, hladnoću, sjetvu i žetvu, ne izgleda li vam kao da je knjiga Postanka u pravu? Da je sve dizajnirano i postavljeno od početka u nevjerojatnom precizno uređenom svemiru i funkcionira usklađeno?

Postanak 1 nam pokazuje da je Bog postavio Zemlju, cikluse i sustave kao glavni projektant. Sve je moralo biti izmjereno od početka kako bi održalo život na zemlji kakav vidimo danas. Dani, noći, mjesečni ciklusi, mjesečeve mijene i Zemlja koja putuje oko Sunca svake godine. Sve funkcionira kao sat projektiran od strane vrhovnog Dizajnera. Ako samo malo pomjerite udaljenosti ili promijenite cikluse, Zemlja bi se zaledila ili izgorjela. Tako precizno uređen svemir morao je biti stvoren i tempiran u savršenoj sinkroniziranosti.

Mnogi kršćani vjeruju da je stvaranje čudo, baš poput Isusovog uskrsnuća, hodanja po vodi i multipliciranja 5 kruhova i 2 ribe da bi nahranio tisuće. Je li uistinu teško vjerovati da je sve nastalo na Božju riječ i zapovijed? Izvan prirodnih zakona kakve poznajemo danas?

Biblija kaže da Bog ne može lagati, a Njegova je Riječ pouzdana i trajna.

„Bog nije čovjek da bi slagao ni sin čovječji da bi zažalio. Što rekne, zar ne učini? I što kaže, zar ne izvrši?“ /Brojevi 23,19

„Bog, koji ne laže, obeća [život vječni] prije vječnih vremena…“ /Titu 1,2

„Riječi Gospodnje riječi su čiste, srebro u zemljanu talilu prokušano, sedam puta pročišćeno. Ti ćeš ih, Gospode, očuvati, od naraštaja ovoga zaštititi dovijeka.“ /Psalam 12,6-7

„Vjerom doznajemo da su svjetovi pripravljeni riječju Božjom, tako da ovo vidljivo ne posta od nečega pojavnoga.“ /Hebrejima 11,3

„Riječju Gospodnjom nebesa su stvorena, i dahom usta njegovih sva vojska njihova… Jer on reče — i postade, on zapovjedi — i nasta.“ /Psalam 33,6-9

Svatko od nas ima izbor na čemu ćemo temeljiti svoja gledišta, Božjoj Riječi ili ljudskim filozofijama. A kako živimo svoje živote odražava ono što vjerujemo. Upravo zato što nitko od nas nije svjedočio stvaranju Zemlje, ne bi li imalo više smisla da ozbiljno shvatimo Božju Riječ?

Više na temu mlade Zemlje i stvaranja na tagu: GEOLOGIJA.