Iz nekog razloga vjerujemo da postoji ili Bog ili znanost. Sve što učimo iz znanosti navodno pobija i objašnjava sve u prirodi, stoga nam ne treba Bog. S druge strane imate one koji vjeruju u Boga, stoga ignoriraju sve što je vezano uz znanstvena otkrića, naročito s pojavom informacija dostupnih na Internetu i raznih “stručnjaka” iz područja znanosti. Njihovo je gledište da je znanost od oca ovoga svijeta, znači sve iz znanosti je lažno i iskrivljeno.
Problem je u razumijevanju da istina mora biti jedno ili drugo. Ako je Bog, nije znanost. Ako je znanost, nije Bog. Bog svakako jest, a znanost je samo skup ljudskih (ograničenih) znanja nastalih opažanjem onoga što postoji u prirodi.
Znanost je također objektivna, sustavna, logična, precizna i provjerljiva metoda prikupljanja, opisivanja, klasificiranja, definiranja, mjerenja, eksperimentiranja, uopćavanja, objašnjavanja i vrednovanja iskustvenih činjenica. Dakle, znanost je egzaktna, a ljudi su ti koji tumače znanstvene činjenice kada znanost prestaje biti znanost i postaje filozofija, pretpostavka, teorija ili dogma.
Razmislite… Čak i da ste nematerijalno nadnaravno biće i želite stvoriti fizički svemir, prvo trebate materijale od kojih ćete stvarati. Drugo, trebate osmisliti kako će sve to zajedno koegzistirati da formira ono što želite. I treće, vjerojatno ćete to učiniti na način koji je organiziran, uređen i smislen. Drugim riječima, morate imati znanost. Tada ne biste dovodili u pitanje je li znanost ili Bog, nego kako se sam Bog služi znanošću da objasni sve što vidimo. Prepoznajete znakove, namjeru, racionalnost, red, um unutar znanosti. Ili ne. Vaša odluka.
Znanost nije zapreka istini; ona objašnjava istinu.
Postojanje našeg svemira svodi se na oko 30 brojeva. Fizičari ih zovu fizikalne konstante. To su fiksne vrijednosti temeljnih fizikalnih uvjeta koje nalazimo u svemiru, primjerice sila gravitacije, stopa širenja svemira sve do subatomskih čestica kao što su masa protona ili elektromagnetska sila. Svaki od tih brojeva su toliko savršeno precizni i uravnoteženi da kad bi se samo jednog izbacilo ili dodalo, tek najsitniji dio, ne bi bilo života, niti svemira kakvog poznajemo.
Kad bi konstanta gravitacije bila za dlaku veća ili manja, zvijezde ranog svemira bile bi prevruće ili prehladne da stvore bilo kakve osnovne životne elemente. Kad bi elektromagnetska sila bila za dlaku snažnija ili slabija, atomi bi se mogli formirati u molekule i cijeli svemir bi bio gigantski oblak subatomskih čestica. Da je masa nekog malog protona samo mrvicu veća, ne bi bilo vodika, što znači ne bi bilo zvijezda, ni ugljikovodika koji sačinjavaju te zvijezde, ni vode, ni biologije.
Većina fizičara će priznati da je od samog početka cijeli svemir savršeno podešen. Fizičari pojma nemaju kako su ti brojevi i konstante nastali tako savršeni, i slažu se da je nerazumno prihvatiti da se to sve dogodilo slučajno.
Postoje dva moguća objašnjenja. Ili su ti brojevi postavljeni od nadnaravnog Intelekta ili su se, kao što se želi podmetnuti, pojavili “prirodno” u jednom svemiru među na trilijune drugih svemira za koje ne bismo mogli ni znati da postoje. Vaša odluka. U oba slučaja zahtijeva se ogroman skok vjere.
Jeste li znali da je potrebno 2 milijarde redova jedinstvenih ručno ispisanih kodova od strane 25 tisuća inženjera i ogroman sustav računala i informativnih centara raširenih po cijelom svijetu da bi se upravljalo Google-om? Potrebno je 3 milijarde slova jedinstvenog genetičkog koda uređenog na precizno specifičan način upisanog unutar DNK koja teži manje od nekoliko tisuća milijunta grama da biste mogli upravljati sobom, daleko složenijim i superiornijim sistemom od čitavog Google-a.
Zamislite da gledate sve te Google kodove i netko vam kaže da je sve to nastalo slučajno niotkuda. Vjerojatno biste pomislili da je lud.
Zašto onda olako vjerujete sekularnoj (bezbožnoj) znanosti koja negira Boga iz jednadžbe stvaranja? Tko je lud u toj priči da vidimo toliko složeno organiziran prostor sa živim i neživim elementima u njemu i ne vjerujemo vlastitim očima? Biblija nam govori tko je lud. Bezbožnici, nepravednici, nezahvalnici, nerazumnici. Isprazni ljudi i pomračenog uma; koji vjeruju u kreaciju, ali ne Kreatora; koji su zamijenili Božju istinu u laž.
- Jer otkriva se gnjev Božji s neba na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi, koji istinu sputavaju nepravednošću. Jer u njima je očito ono što se može spoznati o Bogu: jer Bog im je to očitovao. Jer se ono njegovo nevidljivo, to jest njegova vječna moć i Božanstvo, jasno opaža od samog stvaranja svijeta i shvaća po onome što je stvoreno, tako da su bez isprike: jer kada su poznavali Boga, nisu ga proslavili kao Boga niti mu iskazali zahvalnost, nego su postali isprazni u svojim umovanjima i pomračilo se nerazumno srce njihovo. Tvrdeći da su mudri, poludješe… /Rimljanima 1,18-21
Dakle, Bog ili znanost? Bog bez kojeg ne bi bilo znanosti.
BOG I ZNANOST – PROTURJEČE LI JEDNO DRUGOM?
Posted by Biblija i znanost on Friday, April 26, 2024
Više na vezane teme na tagu: ZNANOST.
Ukoliko ne vidite komentare i ne možete kliknuti Like, potrebno je napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook i omogućiti korištenje kolačića (cookies). To možete učiniti na linku: https://www.facebook.com/settings/cookie. 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome, to možete učiniti na linku: chrome://settings/cookies. Uključite Block third-party cookies in Incognito.