Arheologija: Otkriven natpis koji citira Psalam 86

Arheolozi otkrili drevni natpis koji parafrazira Psalam 86.

Tim arheologa iskopao je koine grčki natpis iz bizantskog doba koji spominje Isusa Krista zajedno sa često korištenim stihom iz Psalma 86, kao i mali zlatni prsten, u tvrđavi Hirkanija u Judejskoj pustinji.

Projekt iskapanja predvode dr. Oren Gutfeld i Michal Haber s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, kojima su se pridružili timovi sa Sveučilišta Carson-Newman i American Veterans Archaeological Recovery.

„Postoje određeni arhitektonski elementi unutar ovih utvrda koji snažno podsjećaju na Herodijeve – sve je to dio Herodove izvanredne vizije, iako u nešto manjem opsegu. Moguće je da su radove čak izvodili isti inženjeri i graditelji“, detaljno je objasnio Gutfeld mjesto iskopavanja.

Tim je otkrio građevinsko kamenje koje se s gornjeg kata urušilo u podrumsku dvoranu. Tamo je otkriven veliki kamen s redovima teksta i križem obojenim crvenom bojom. A stručnjak za epigraf, dr. Avner Ecker sa Sveučilišta Bar-Ilan, doveden je da dešifrira koine biblijski grčki, navodi I24news.

Natpis je dešifriran kao: „Isuse Kriste, čuvaj me, jer ja sam siromašan i ubog.“

Dok je u izvornom punom Psalmu 86,1-2, poznatom kao Davidova molitva, zapisano: „Prigni uho svoje, GOSPODINE, usliši me; jer sam ubog i potrebit. Sačuvaj dušu moju, jer sam ja svet; spasi slugu svoga, Bože moj, koji se uzda u tebe.“

Natpis je na koine grčkom – biblijskom grčkom ili novozavjetnom grčkom koji je bio uobičajeni nadregionalni oblik grčkog koji se govorio i pisao tijekom helenističkog razdoblja, Rimskog Carstva i ranog Bizantskog Carstva koje je služilo kao lingua franca mnogih Sredozemlja i Bliskog istoka tijekom sljedećih stoljeća.

„Ovaj psalam ima posebno mjesto u mazoretskom tekstu kao određena molitva i osobito je jedan od najčešće recitiranih psalama u kršćanskoj liturgiji. Izgleda da je jedan od redovnika nacrtao grafit križa na zidu i ispod njega napisao molitvu koju je dobro poznavao“, objasnio je Ecker.

Na temelju stila pisma, natpis datira iz prve polovice 6. stoljeća n. e.

Nekoliko gramatičkih pogrešaka u prijepisu sugerira da autor nije govorio grčki kao svoj materinji jezik, već je možda bio mještanin, možda čak i rodom iz regije, a govorio je aramejski ili neki drugi lokalni jezik“, analizirao je stručni epigrafičar.

Iako su postojali fragmenti papirusa koji su navodno dolazili s tog mjesta, a kasnije su dospjeli na tržište antikviteta, ovo je bio prvi koji je otkriven „sustavnim, dokumentiranim iskapanjem na tom mjestu“, prema Haberu, dodajući da je nalaz imao „veliku važnost“.

Među ruševinama na mjestu iskopavanja pronađen je mali zlatni prsten prikladan za dijete. Ukrašen je ovalnim tirkiznim kamenom s ugraviranim arapskim kufskim pismom. Za to je konzultiran još jedan stručnjak za arapsku epigrafiku.

„Stil pisma je indikativan za rano islamsko razdoblje, tijekom Umayyadskog i Abasidskog kalifata u 7. i 8. stoljeću nove ere“, izjavio je Nitzan Amitai-Preiss sa Hebrejskog sveučilišta, dodajući da jedinstveni uzorak u pismu sugerira da se prsten također koristio kao pečat.

Nije trebao biti redovnik, kako nagađaju znanstvenici, da bi napisao citat iz Psalma, nego jednostavno kršćanin koji se pouzdao u Isusa Krista.

Gospodin Bog o kojem čitamo kroz čitav Stari zavjet uistinu jest Isus Krist, otkrivenje koje dobivate kada ga zazovete da vam se osobno objavi.

Otkrivenje, ne od čovjeka i tradicije, nego izravno od samoga Boga; onda kada prihvatite evanđelje da je Krist umro za vaše grijehe da biste bili opravdani pred Bogom.

Arheologija nam i ovoga puta dokazuje da je Biblija autentičan zapis očuvan kroz povijest i vrijedi za sve naraštaje.

„Zauvijek je, GOSPODINE, riječ tvoja u nebu utvrđena. Za sve naraštaje je vjernost tvoja.“ /Psalam 119,89-90

Više na slične teme na tagu: ARHEOLOGIJA.