Istinita priča o Božiću

Je li moguće da većina ima pogrešno razumijevanje o Božiću? Koja je prava priča o Božiću?

Za mnoge je ljude Božićno razdoblje najomiljenije doba godine. Vole Božićne pjesmice i putovanje i obiteljsko okupljanje. Vole Božićnu aromu i dekoracije i pjevanje i Božićni objed. Djeca vole školske praznike i otvaranje poklona. To je doba prepuno emocija i kao što pjesma kaže: „Najljepše doba godine.“ No za neke ljude je teško doba godine, vrijeme kada se osjećaju posebno usamljeni. Za one koji su izgubili voljene, to je stvarno teško doba, jer su tada navikli biti zajedno i prisjećaju se zajedničkih Božića.

Ipak, za novozavjetne kršćane može biti zbunjujuće doba, jer vide natpise koji kažu: „Isus je razlog za Božić“ (eng. Jesus is the reason for the season), iako dobro znaju da to ne mogu naći u svojim Biblijama. Gledaju priču o Kristovom rođenju i nisu sigurni što je biblijski točno. U nastavku ćemo govoriti o pogrešnom razumijevanju o Božiću – Kristovom rođenju, značenju Božića i proslavi Božića.

1) POGREŠNO RAZUMIJEVANJE O KRISTOVOM ROĐENJU

Mnogo je pogreški u vezi Kristovog rođenja u koje vjerujemo, neke su vam poznate više, neke manje. No priča ide otprilike ovako: Prije 2.000 godina na večer 25. prosinca Marija na magarcu ulazi u Betlehem kako bi se porodila. Iako se porod bližio, svi stanovnici su ih odbili, stoga se Isus rodio u štalici. Anđeli su pjevali pastirima, a tri kralja dojahala na devama i proslavila novorođenče u tišini i miru.

Jedini problem u ovoj priči jest taj što je gotovo u cijelosti pogrešna. Priča o Isusu je toliko puta prepričavana i odglumljena da ljudi imaju vrlo iskrivljeno gledište. Jedini točan izvještaj nalazi se u Bibliji. Neka pogrešna razumijevanja su važna, neka i nisu toliko, no ono što želimo istaknuti jest da se prečesto ono što ljudi vjeruju uopće ne temelji na Bibliji, već onome što im je oduvijek bilo rečeno.

Prvo pogrešno razumijevanje nalazi se u Luki 2. Priča kaže da je Marija ujahala u Betlehem na magarcu.

„I svi su se išli upisati, svatko u svoj grad. A i Josip, kako je bio iz doma i loze Davidove, uzađe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju — u grad Davidov koji se zove Betlehem, da se upiše zajedno s Marijom, isprošenom mu za ženu, koja bijaše trudna.“ /Luka 2,3-5

Dakle, nema magarca, mogla je biti deva, razne su mogućnosti, no zanimljivo je da Biblija govori jedno, a ljudi vjeruju nešto drugo. Kad bi ljudi istražili sami za sebe, prilično bi se iznenadili.

Nadalje, je li Isus rođen iste večeri kada je Marija ušla u Betlehem? Biblija nam ne navodi, mogli su doći tjednima ranije. Biblija samo kaže:

„A dogodi se, dok su bili ondje, da joj se navršiše dani da rodi.“ /Luka 2,6

Je li istina da je domaćin prenoćišta rekao Josipu i Mariji da nema mjesta za njih? Biblija ga uopće ne spominje. Gotovo sve denominacije ga spominju, no nema ga u Bibliji. Prije bi bilo da su Marija i Josip išli kod rodbine, a ne u neku vrstu ondašnjeg motela.

Je li Isus rođen u štali? Ne. Odakle onda ljudima ta ideja?

„I porodi sina svojega, prvorođenca, te ga povi i položi ga u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u noćištu.“ /Luka 2,7

Biblija ne spominje štalu, samo kaže da je položen u jasle. Noćište na grčkom još znači gostinjska soba, mjesto za smještaj, svratište. Ta riječ se još spominje u Marku 14,14 i Luki 22,11 i prevodi se kao gostinjska soba. Prema arheološkim stručnjacima, Isus je vjerojatno rođen kod rodbine, ali vjerojatno izvan stambenog prostora.

Sve ovo nije toliko važno, ali pokazuje kako ljudi ovjekovječuju mitove u vezi Biblije.

Jedna pjesma kaže kako se jadna beba probudila, ali mali Gospodin Isus nije zaplakao. Ovo također ne stoji u Bibliji, jednostavno je ubačeno u priču, Isus se možda derao, ne znamo.

Jesu li tri kralja dojahala na devama na Isusovo rođenje? Činjenica je da Biblija ne spominje ni kraljeve, ni deve. Doduše, spominje mudrace, ali ne znamo koliko ih je bilo. Znamo da je množina, „mudraci“, ali moglo ih je biti dvojica ili više; a ne trojica kao što kaže tradicija, koja ih je čak nazvala poimence. No za to nema biblijskog dokaza.

Je li Isus rođen 25. prosinca ili u prosincu uopće? Vjerojatno ne. Prvo, Biblija nam ne govori kada je Isus rođen.

„Danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj, koji je Krist, Gospodin.“ /Luka 2,11

Namjerno je rečeno „danas“ kako se ne bi slavio određeni datum. Zapravo, Biblijski dokazi ukazuju na neko drugo vrijeme. Činjenica da su pastiri bili napolju govori da je moralo biti toplije vrijeme, jer je prosinac u Judeji hladan i kišovit. Isto tako, Marija i Josip išli su u Betlehem radi rimskog popisa stanovništva, a prosinac nije bio uobičajeno doba za popis zbog poteškoća putovanja i uvjeta u zimi.

Dakle, kada je onda Isus rođen? Možemo li nagađati? U Luki 1 imamo trag. Isus je bio šest mjeseci mlađi od Ivana Krstitelja. Ako možemo utvrditi kad je Ivan rođen, možemo i kad je Isus.

„U dane Heroda, kralja Judeje, bijaše neki svećenik iz razreda Abijina, po imenu Zaharija, te žena njegova od kćeri Aronovih, a ime joj Elizabeta.“ /Luka 1,5

Zaharija je bio iz 8. reda Abijina. A zbog blagdana Zaharija je u Hramu služio 9. tjedna. Ako krenete brojati od prvog židovskog mjeseca nisan, koji se poklapa s našim ožujkom, onda je služio tog tjedna negdje u svibnju, možda početkom svibnja.

„I dogodi se, kad se dani njegove službe navršiše, da ode svojoj kući. A nakon tih dana zatrudnje njegova žena Elizabeta.“ /Luka 1,23

Znači, svećenički red započinje u ožujku; 8. red koji bi bio 9. tjedna stavlja Zahariju u službu u svibnju. Odmah nakon toga ide kući i njegova žena začne Ivana Krstitelja. Isus je začet šest mjeseci nakon toga, a to znači da je začet negdje u studenom. A devet mjeseci od toga je negdje u kolovozu, što objašnjava zašto su pastiri s ovcama bili napolju. A najuobičajenije doba za putovanje bilo je krajem rujna.

Znači, Isus je rođen negdje u rujnu, ili čak kolovozu; a ne u prosincu.

2) POGREŠNO RAZUMIJEVANJE O ZNAČENJU BOŽIĆA

Najveća pogreška u vezi Božića jest da je to sveti dan. Za neke ljude su to jedini dani kada će ući u crkvu. Ali Biblija ne pridaje nikakav vjerski značaj tzv. Božiću. Riječ „Božić“ ne pojavljuje se nigdje u Bibliji, a ideja je nastala puno vremena nakon što je Biblija dovršena. Ako pogledamo povijest, prije nego što je Isus došao na zemlju, ljudi su prakticirali zimske svetkovine. Primjerice, Mezopotamija je slavila 12-dnevnu proslavu zimskog festivala prije Krista – kada su se međusobno darivali, okupljali i slavili, a vezano je bilo uz štovanje poganskih bogova. Drugi narodi su isto prakticirali te poganske svetkovine, kao što su Rimljani, Egipćani, Kinezi, a sve je to bilo prije Kristovog rođenja.

Godine 325. u doba rimskog cara Konstantina, grupe koje će kasnije postati Istočna pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva našle su zamjenu za štovanje svih tih poganskih blagdana i tako su izmislili Božić, koji nema nikakve veze sa stvarnim Isusovim rođenjem, već s praznikom koji je dan kršćanima kako ne bi štovali poganske bogove.

Božić nije nikakav sveti dan i ne dolazi od Boga, već od ljudi.

Još jedno pogrešno razumijevanje o značenju Božića jest da je to vrijeme kad se Isus Krist ponovno žrtvuje u održavanju Gospodnje večere. Engleska riječ Christmas dolazi od Krista (eng. Christ) i mise (eng. mass). To je posebna misa u Rimokatoličkoj crkvi kada se Isus ponovno žrtvuje u euharistiji, a ona se izvodi u prisjećanju Isusovog rođenja.

Ali Biblija nam nigdje ne govori o ponovnom Kristovom žrtvovanju. Hebrejima 9,28 kaže da je umro jedanput, žrtvovao se samo jedanput da ponese grijehe. Nema više žrtvovanja za grijehe (Hebrejima 10,26). Umjesto da slavimo Isusovo rođenje, Biblija nam kaže da radije slavimo Isusovu smrt, i to svakog prvog dana u tjednu (Djela 20,7).

3) POGREŠNO RAZUMIJEVANJE O PROSLAVI BOŽIĆA

Je li grešno slaviti Božić? Već smo ustanovili da Božić nije Isusovo rođenje i da nam Biblija ne govori da slavimo Božić. Naravno da niste u grijehu ako se obiteljski okupljate i darujete. No pazite da vas ne povuče potrošačko ludilo, jer mnogi misle kako na ove dane moraju potrošiti ogromne količine novca. Neki su vrlo neodgovorni te kupuju stvari koje si ne mogu priuštiti ili koje im uopće ne trebaju, upadaju u minuse i kredite i tako služe svom bogu Mamonu. Vrlo lako možemo upasti u požudu i pohlepu.

„Jer sve što je u svijetu — požuda tijela i požuda očiju i oholost života — nije od Oca, nego je od svijeta. I svijet prolazi i požuda njegova; a tko vrši volju Božju, ostaje dovijeka.“ /1. Ivanova 2,16-17

Djeca ne trebaju naše poklone, već zajedničko vrijeme i našu ljubav, a prvenstveno Božju ljubav. Materijalizam je upravo ono što ih može učiniti pohlepnima.

Da sumiramo, Božić nije vjerski blagdan, nije dan Isusovog rođenja, nema ga u Novom zavjetu. No, je li grešno slaviti Božić kao sekularni praznik? Budući da je upravo to, sekularni i opoganjeni praznik, pozvani smo ne sudjelovati u takvim praksama, a Krista smo svakako pozvani slaviti svaki dan u duhu i istini.

Uostalom, svi ovi razlozi iznad dovoljni su da pogledamo istini u oči i priznamo da tradicija nema ništa s Isusovim rođenjem i da na Božić ne slavimo Boga, već dan koji smo zamislili da je Isus rođen. Dan kojeg danas slave i vjernici i nevjernici.

Isus nije razlog za sezonu (eng. reason for the season). Isus je razlog za naše spasenje i našu nadu. Isus je razlog za vječni život. Isus je razlog za svaki dan.

Više na temu Božića OVDJE.