Može li evolucija stvoriti ljudsko oko? Nema šanse!

Može li evolucija stvoriti ljudsko oko? Ljudski se mozak sastoji od otprilike 12 milijardi stanica, tvoreći 120 trilijuna međusobnih veza. Mrežnica osjetljiva na svjetlo (koja je zapravo dio mozga) sadrži preko 10 milijuna fotoreceptorskih stanica. Te stanice hvataju uzorak svjetla kojeg formira leća i pretvara ga u složene električne signale, koji se zatim šalju u posebno područje mozga gdje se pretvaraju u doživljaj koji zovemo vizijom.

U članku iz časopisa Byte (travanj, 1985.) John Stevens uspoređuje sposobnost obrade signala stanica u mrežnici s onom najsofisticiranijeg računala kojeg je dizajnirao čovjek, superračunala Cray:

Iako je današnji digitalni hardver iznimno impresivan, jasno je da izvedba ljudske mrežnice u stvarnom vremenu ostaje neusporediva. Zapravo, za simulaciju 10 milisekundi (stotinku sekunde) potpune obrade čak i jedne živčane stanice iz mrežnice bilo bi potrebno rješenje od oko 500 istovremenih nelinearnih diferencijalnih jednadžbi 100 puta i trebalo bi najmanje nekoliko minuta vremena obrade na superračunalu Cray. Imajući na umu da postoji 10 milijuna ili više takvih stanica koje međusobno komuniciraju na složene načine, trebalo bi minimalno 100 godina da superračunalo Cray simulira ono što se događa u vašem oku mnogo puta svake sekunde.

Ako je superračunalo očito proizvod inteligentnog dizajna, koliko je očiglednije da je oko proizvod inteligentnog dizajna?

Pa ipak, evolucionisti su krajnje sigurni da je ljudsko oko (i sve ostalo u prirodi) nastalo čistom slučajnošću i unutarnjim svojstvima prirode! Evolucionisti povremeno priznaju da je čak i njima teško povjerovati u takvo što. Ernst Mayr, na primjer, priznaje sljedeće:

Znatan je pritisak na lakovjernu pretpostavku da se fino uravnoteženi sustavi, kao što su određeni osjetilni organi (oko kičmenjaka ili ptičje pero) mogu poboljšati slučajnim mutacijama. (Sistematika i podrijetlo vrsta, 296. str.)

Evolucionisti rijetko pokušavaju izračunati vjerojatnost slučajnog nastanka u svojim zamišljenim evolucionističkim scenarijima. Iako ne postoji način da se izmjeri vjerojatnost slučajnog pojavljivanja nečega tako složenog kao što je ljudsko oko, postoje načini za izračunavanje vjerojatnosti slučajne pojave pojedinačnih molekula proteina koje su bitne za život.

U ljudskom tijelu identificirano je više od 100.000 različitih vrsta proteina, a svaki od njih ima jedinstven kemijski sastav potreban za svoju određenu funkciju.

Proteini su polimeri, čiji kemijski sastav ovisi o rasporedu mnogih manjih podjedinica koje se nazivaju aminokiseline. Postoji 20 različitih vrsta aminokiselina koje se koriste za izgradnju proteina svih živih organizama, uključujući čovjeka. Te aminokiseline su povezane zajedno s kraja na kraj (poput niza kuglica) kako bi tvorile jednu proteinsku makromolekulu. Prosječni protein sastoji se od niza od 500 aminokiselina. Ukupan broj kombinacija od 20 različitih aminokiselina u takvom nizu je za sve praktične svrhe neograničen. Svaki protein u našem tijelu, međutim, mora sadržavati određeni slijed aminokiselina kako bi pravilno funkcionirao. Zadatak je genetskog sustava u našim stanicama da organizira skupljanje aminokiselina u točno pravu sekvencu za svaki protein.

Proteini su nazvani informacijskim makromolekulama jer njihov aminokiselinski slijed navodi informacije, na isti način kao što se slova abecede mogu rasporediti tako da tvore rečenicu ili paragraf. Možemo cijeniti nevjerojatnost slučajnog sastavljanja jednog od esencijalnih proteina (bjelančevina) života uzimajući u obzir vjerojatnost slučajnog sastavljanja abecednih slova kako bi se formirala čak i jednostavna fraza.

Zamislite da pokušamo ispisati 23 slova i razmake u izrazu „TEORIJA EVOLUCIJE“ koristeći evolucionistički princip slučajnosti.

Mogli bismo nastaviti nasumičnim izvlačenjem znakova iz Skrabble seta koji se sastoji od 26 slova abecede i razmaka (za ukupno 27). Vjerojatnost dobivanja bilo kojeg posebnog slova ili razmaka u našoj rečenici pomoću ove metode bila bi jedna šansa od 27 (izraženo kao 1/27). Vjerojatnost dobivanja svih 23 slova i razmaka u redoslijedu potrebnom za našu frazu može se izračunati množenjem vjerojatnosti dobivanja svakog slova i razmaka (1/27 × 1/27 × 1/27 – ukupno 23 puta). Ova kalkulacija otkriva da bismo mogli očekivati ​​da ćemo uspjeti ispravno ispisati našu frazu slučajno, otprilike jednom u osamsto milijuna trilijuna trilijuna izvlačenja! Ako bismo požurili s procesom i izvlačili naša slova po stopi od milijardu u sekundi, mogli bismo očekivati ​​da ćemo ispisati našu jednostavnu frazu jednom u 26 tisuća trilijuna godina! Ali čak je i ovo „virtualna sigurnost“ u usporedbi s vjerojatnošću slučajnog sastavljanja bilo kojeg od poznatih bioloških proteina!

Petsto aminokiselina koje čine protein prosječne veličine mogu se rasporediti na više od 1 × 10⁶⁰⁰ različitih načina (to je broj JEDAN nakon kojeg slijedi 600 nula)! Taj je broj znatno veći od ukupnog broja atomskih čestica koje se mogu upakirati u poznati svemir.

Ako bismo imali računalo koje bi moglo prerasporediti 500 aminokiselina određenog proteina brzinom od milijardu kombinacija u sekundi, zapravo ne bismo imali šanse pogoditi ispravnu kombinaciju tijekom 14 milijardi godina za koje evolucionisti tvrde da postoji svemir.

Čak i ako bi naše računalo velike brzine bilo smanjeno na veličinu elektrona i imali bismo dovoljno računala da popunimo sobu veličine 10 milijardi kubičnih svjetlosnih godina (oko 1 × 10¹⁵⁰ računala!), i dalje bi bila gotovo nikakva vjerojatnost da ćemo pogoditi pravu kombinaciju. Takva „soba“ puna računala mogla bi prerasporediti tek oko 1 x 10¹⁸⁰ kombinacija u 300 milijardi godina. Zapravo, čak i da su svi proteini koji su ikada postojali na zemlji različiti, naša „soba“ puna računala ne bi imala nikakvu šansu kombinacije bilo koje od njih u samo 300 milijardi godina!

Evolucionisti se protive tvrdeći da je cijeli argument vjerojatnosti irelevantan budući da evolucija nema nikakvu svrhu i stoga nikada ne pokušava učiniti ništa posebno!

Štoviše, inzistiraju da „prirodna selekcija“ čini nemoguće mogućim. Međutim, evolucionisti su snažno osporavali tu tvrdnju matematičara na simpoziju održanom na Tehnološkom institutu u Massachusettsu (postupak je objavljen u knjizi „Matematički izazovi neodarvinove interpretacije evolucije“). Murray Eden, profesor inženjerstva na M.I.T. rekao je:

Slučajna pojava čovjeka je poput vjerojatnosti da se nasumično natipka smislena knjižnica od tisuću svezaka koristeći sljedeći postupak: Počnite sa smislenom frazom, ponovno je napišite s nekoliko pogrešaka, produžite ju dodavanjem slova; zatim ispitajte rezultat da biste vidjeli je li nova fraza smislena. Ponovite ovaj postupak dok se knjižnica ne dovrši.

Prepustit ću čitatelju da razmotri vjerojatnost da inteligentni Dizajner i Graditelj može inteligentno dizajnirati i izgraditi ljudsko oko.

Autor: Dr. David Menton; Izvor: Answersingenesis.org

ŠTO BIBLIJA KAŽE O LJUDSKOM OKU?

Izdvojili smo neke stihove koji govore o ljudskom oku i duhovnom pogledu i stvarnosti.

„I uho koje čuje i oko koje vidi — oboje je GOSPOD načinio.“ /Izreke 20,12

„Ali ja znam: moj otkupitelj živi, i on će na svršetku stajati nad prahom. I nakon što se ova moja koža raščini, iz tijela ću svojega tad gledati Boga. Njega ću sȃm za sebe gledati i moje će ga oči vidjeti, a ne tuđe, makar bubrezi moji sahnu u meni.“ /Job 19,25-27

„Pogledaj, usliši me, GOSPODE, Bože moj! Prosvijetli mi oči da ne zaspim nasmrt.“ /Psalam 13,3

„Jedno išćem od GOSPODA, samo ovo tražim: da prebivam u domu GOSPODNJEMU sve dane života svojega, da gledam krasotu GOSPODNJU i razmišljam u Hramu njegovu.“ /Psalam 27,4

„Bože, ti si moj Bog. Tako sam u Svetištu gledao tebe, da bih vidio tvoju silu i slavu tvoju.“ /Psalam 63,1-2

„Onaj koji zasadi uho, zar da ne čuje? Onaj koji načini oko, zar da ne vidi?“ /Psalam 94,9

„Odvrati moje oči da ne gledaju ispraznost, oživi me na svojim putovima!“ /Psalam 119,37

„Oči svoje podižem k brdima odakle dolazi pomoć moja. Pomoć je meni od GOSPODA koji stvori nebo i zemlju.“ /Psalam 121,1-2

„Hvalit ću te što sam strahovito čudesno sazdan; čudesna su djela tvoja i duša moja dobro to zna.“ /Psalam 139,14

„GOSPOD otvara oči slijepima, GOSPOD uspravlja pognute, GOSPOD ljubi pravedne.“ /Psalam 146,8

„Jao onima koji su mudri u svojim očima i razumni sami pred sobom!“ /Izaija 5,21

„Izvedi puk slijepi, premda oči ima, i gluhi, premda uši ima.“ /Izaija 43,8

„Blaženi koji su čista srca, jer oni će Boga gledati!“ /Matej 5,8

„Svjetiljka tijelu je oko. Ako ti je dakle oko bistro, sve će ti tijelo svijetlo biti. No ako ti je oko zlo, sve će ti tijelo tamno biti. Ako je dakle svjetlo što je u tebi tama, kolike li tame!“ /Matej 6,22-23

Otvrdnuće srca je usko vezano uz duhovno sljepilo.

„Zar još ne shvaćate i ne razumijete? Zar vam je srce još otvrdnuto? Oči imate, a ne vidite? I uši imate, a ne čujete?“ /Marko 8,17-18

„A njima se otvoriše oči te prepoznaše Isusa.“ /Luka 24,31

„I reče Isus: Radi suda ja dođoh na ovaj svijet: da vide koji ne vide, a koji vide, da postanu slijepi.“ /Ivan 9,39

„Šaljem te da im otvoriš oči pa se obrate od tame k svjetlu i od vlasti Sotonine k Bogu, da bi primili oproštenje grijeha i baštinu među onima koji su se posvetili vjerom u mene.“ /Djela 26,18

„Nego, kako je pisano: Što oko ne vidje i uho ne ču i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog onima koji ga ljube.“ /1. Korinćanima 2,9

„Ako li je i zastrto evanđelje naše, u onima je zastrto koji propadaju: u onima kojima bog ovoga svijeta zaslijepi umove nevjerničke da im ne zasvijetli svjetlost evanđelja slave Krista koji je slika Božja.“ /2. Korinćanima 4,3-4

„Jer neznatnost naše časovite nevolje donosi nam još obilnije vječno breme slave; nama koji ne gledamo na vidljivo, nego na nevidljivo; jer vidljivo je prolazno, a nevidljivo je vječno.“ /2. Korinćanima 4,17-18

„Neka vam Bog Gospodina našega Isusa Krista, Otac slave, dadne duha mudrosti i otkrivenja da ga spoznate; da prosvijetli oči vašega uma kako biste shvatili koje li nade u pozivu njegovu.“ /Efežanima 1,17-18

„Upirimo pogled u začetnika i dovršitelja vjere, Isusa.“ /Hebrejima 12,2

„Evo, dolazi s oblacima, i vidjet će ga svako oko, i oni koji ga probodoše; i zaplakat će zbog njega sva plemena zemaljska. Da! Amen!“ /Otkrivenje 1,7

„Kristovom pomašću pomaži oči svoje da vidiš.“ /Otkrivenje 3,18

Neka vam Bog otvori duhovne oči na istinu evanđelja i vječnoga života.

„Jer Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga Sina da tko god u njega vjeruje ne propadne, nego ima život vječni.“ /Ivan 3,16