Je li matematika samo instrument?

533
pregleda
matematika instrument
Foto: Pixabay

Zasigurno postoji jedna stvar u vezi koje se kršćani i ateisti mogu složiti – matematika. Poput zemlje i kamenja, ona nije ni dobra ni loša – jednostavno je instrument. Bez obzira u što vjerujete, 2 + 2 = 4. Ne treba vam Biblija da biste taj instrument cijenili i koristili ispravno… zar ne?

Često čujem kršćane, čak i kršćanske učitelje, kako govore da su neki aspekti naših života, kao što je matematika, samo instrumenti, nisu ni dobri ni loši. Nije potrebna nikakva „kršćanska perspektiva“ da se matematiku u potpunosti razumije i koristi.

Kada ih se s razlogom pritisne, obično kažu sljedeće: „Instrumenti poput matematike mogu se koristiti za dobro i loše – stoga moraju biti neutralni. Pomoću matematike možete izgraditi most na korist putnicima (dobro) ili možete izgraditi atomsku bombu za ubijanje ljudi (zlo). Dakle, matematika je amoralna, poput kamenja. Kamenjem možete izgraditi kuću ili ubijati ljude.“

To može zvučati razumno površinski, ali ne uzima u obzir ono što Biblija kaže o tome „što je dobro?“

Isus je rekao: „Nitko nije dobar osim Jednoga — Boga“ (Marko 10,18), budući da je samo Bog savršen, potpun i nimalo moralno iskvaren. Ipak, Pismo također koristi riječ dobro kada opisuje Božja stvorenja (1. Timoteju 4,4) i one koji žive pobožno (3. Ivanova 11). Ovaj širi smisao „odražavanja Boga“ u ispunjavanju svrhe Božjeg dizajna jest smisao koji je ovdje važan.

Sve što je Bog stvorio bilo je „veoma dobro“, i Bog želi da Njegova slava bude vidljiva u svakom pojedinom detalju vašeg života – „bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite“ (1. Korinćanima 10,31). Ta istina može promijeniti vaš pogled na sva ljudska nastojanja, uključujući humanističke znanosti (jezični studij, glazba, astronomija, biologija, logika,… i matematika).

Božja „veoma dobra“ kreacija

Tvrdnja da je matematika neutralna poput kamenja zanemaruje činjenicu da je Bog nazvao sva stvorenja dobrim, pa čak i kamenje, kada ih je stvorio trećeg dana (u sklopu kopna; Postanak 1,10-13). Na kraju tjedna stvaranja, stijene je kao dio svoje kreacije proglasio veoma dobrima (Postanak 1,31).

Osim toga, Božja stvorenja su i dalje veoma dobra, čak i nakon prokletstva (vidi 1. Timoteju 4,4). Isus je rekao da ako ga ljudi ne slave, kamenje će vikati i slaviti svog Stvoritelja (Luka 19,40). Stoga, kamenje je dobro; Bog ga je namijenio za dobre svrhe. Međutim, kao i sve drugo, može se zloupotrijebiti za zlo. Ustvari, Bog je proglasio kamenje dobrim prije nego što je stvorio osobu koja će ga uopće koristiti za bilo što, bilo dobro ili zlo.

Dakle, je li Bog stvorio matematiku (pravila koja određuju brojeve i jednadžbe) kao što je stvorio kamenje? Svakako je stvorio brojeve, osnove matematike, budući da je brojao dane stvaranja. Kada je Bog proglasio sve što je stvorio „veoma dobrim“, to je uključivalo i ono vidljivo i nevidljivo, kao što su jezik i brojevi.

Brojevi su, dakle, poput kamenja – oboje je dobro! Bog je oboje namijenio za dobro, ali oboje se može zloupotrijebiti za zlo.

Ustvari, sve humanističke znanosti su dobre. Biblija, bilo eksplicitno ili implicitno, prije Adamovog pada sadrži sve ovo: brojeve za matematiku, riječi za govor i jezik, dane za povijest, pjevanje za glazbu (vidi Job 38,7), zvijezde za astronomiju, životinje za biologiju, te uvjetne izjave za logiku (ako jedete_____, umrijet ćete). Božja kreacija (Postanak 1–3) daje dobar temelj svakoj od humanističkih znanosti.

Prema tome, upotreba nečega razlikuje se od svoje prirode. Samo zato što se nešto može koristiti za dobro ili zlo ne znači da je amoralno. Ustvari, Biblija nigdje ne podržava neutralnost ičega. Bog je sve stvorio dobrim. Ljudi u ovom palom svijetu su oni koji izopačuju dobru svrhu. Božja svrha je i dalje da sve naše resurse koristimo Njemu na slavu; stoga, resursi su dobri i njihova svrha je dobra, dok god ih ne zloupotrijebimo suprotno od Božje svrhe.

Dobra primjena matematike

Matematika je dobra na mnogo načina, i svjesno trebamo cijeniti njezinu vrijednost. Prvo i najvažnije, karakteristike matematike odražavaju karakteristike Boga, njezinog Stvoritelja. Pomažu nam da ga razumijemo bolje. Razmislite samo o sljedeća tri primjera. (1)

  • Matematika je istinita. To zna većina studenata, budući da uvijek postoji ispravan odgovor. Bog je istina (Ponovljeni zakon 32,4).
  • Matematika je uredna. Algebra zahtijeva aritmetiku, trigonometrija zahtijeva algebru itd. Bog je uredan (1. Korinćanima 14,40).
  • Matematika uči o vječnosti. Za bilo koji broj, bez obzira koliko bio velik, uvijek možete naći veći broj dodajući mu još jedan. Isto tako, bez obzira koliko decimalni broj ili razlomak bio mali, uvijek možete naći manji broj dijeleći ga na pola. Beskonačnost je također uključena u nizanju decimalnih brojeva, sekvenci, nizova i geometrije (pravci koji se nastavljaju u beskonačno). Vječnost dobiva još veću pozornost u računima (limesi) i veličinama skupova (kardinalnost). Od humanističkih znanosti, matematika najbolje uči o beskonačnosti. Bog je beskonačan (Psalam 147,5).

Matematika je također bitna za ispunjenje Božje vrhovne vlasti, koja je izvorno dana Adamu (Postanak 1,28). Matematika je važan instrument u izgradnji svega, od teleskopa do brana. Bog je zapovjedio Mojsiju da koristi matematiku za popis naroda (Brojevi 1), i također je zapovjedio zanatlijama da koriste matematiku za izgradnju šatora prema točnim uputama (Izlazak 25,9-28). Svi ljudi koriste autoritet nad kreacijom koji nam je dan od Boga (Postanak 1,28).

Svrha matematike

Također vidimo vrijednost matematike u našim životima po plodovima. Isus je rekao da ćemo stablo poznavati „po plodu“ (Matej 12,33). Kakvi plodovi se beru sa stabla matematike, osobito u školama? Prvo, matematika razvija visoko poštovanje zbog istinitosti i točnosti, što odražava Boga, koji je istinit i točan (Brojevi 23,19; Ezekiel 45,10). Dalje, svaki se učenik na kraju bori s naizgled nemogućim problemom. To razvija upornost, pobožni atribut (Efežanima 6,18). Konačno, matematika razvija vještine razmišljanja. Unatoč prigovorima („Nikad mi to neće trebati!“), učenici će prosuđivati i rješavati probleme tijekom čitavog svog života. Bog je Bog razuma (Izaija 1,18) i očekuje od nas da treniramo svoj um (Propovjednik 10,10; Marko 12,24-27; Ivan 3,10).

Kako trebamo izgraditi Božji dobar temelj u našim životima? Uostalom, ne trebamo li sve proučavati u svjetlu Božje svrhe? Kršćanski učitelji ne bi trebali previše vremena posvećivati mehanici matematike, već uputiti na njezinu važnost. Trebaju se osloniti na Bibliju za moral, temelje i filozofiju svakog predmeta.

Dobro obrazovanje ne znači samo „izostavljanje svega onog što je loše“. Ustvari, najveća pogreška u sekularnim školama je izostavljanje Boga. Taj zli svjetonazor srž je moderne humanističke religije. Učenje drugih da istina postoji bez Boga – umjesto da se Bogu da slava za sve što jest i sve što čini – spada u idolopoklonstvo.

Nažalost, to se u većini škola ne uči. (2) Štoviše, samo iznimni kršćanski fakulteti daju neku pozornost Bogu i Njegovoj Riječi. To ne bi smjelo biti tako. Baš kao što je knjiga The Genesis Flood potaknula osudu škola koje ne uče biblijsko stvaranje od strane pokreta moderne kreacionističke znanosti, kršćani trebaju zauzeti sličan stav u ostalim humanističkim znanostima, čak i u matematici, koju na sličan način preuzima humanističko razmišljanje.

Roditelji koji su kršćani i učitelji koji nastoje vratiti Božju Riječ natrag u središte znanosti trebaju učiniti isto u svakoj disciplini, uključujući matematiku. To je pravi znak kršćanina – davanje slave Bogu u svemu.

Autor: Ron Tagliapietra: Izvor: answersingenesis.org

(1) Iz moje knjige Math for God’s Glory (Xlibris, 2004), ocrtava 20 karakteristika.
(2) Čak i među kršćanskim izdavačima, jedino moj bivši poslodavac, BJU Press, izdaje srednjoškolske matematičke tekstove koji uče ove točke (kao obilježja), a mnogi ih učitelji preskaču.

Komentari

komentari